Gotovo polovica krivotvorina dolazi iz Kine, a velika središta ilegalne trgovine još su Hong Kong i Turska. 

Sve složeniji i globalniji opskrbni lanci predstavljaju priliku za krivotvoritelje potrošačkih proizvoda, koji pomoću internetskih tržišta i manjih poštanskih pošiljki šalju svoje krivotvorine – najčešće odjeću, obuću, proizvode od kože i elektroniku – na svjetska tržišta. 

Istraživanje OECD-a i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), objavljeno u svibnju ove godine, pokazalo je kako su 2021. godine zaplijenjene krivotvorine i piratska roba ukupne vrijednosti 396 milijardi eura, što je 2,3% svjetske trgovine.

Od toga su u EU uvezene krivotvorine vrijedne 99 milijardi eura. To je 4,7% ukupnog uvoza i otprilike četvrtina ukupne količine tržišta krivotvorina. 

Krivotvorine na granicama Slovenije

Većina krivotvorina koje stižu u EU i na druga odredišta dolazi iz Azije, ponajprije iz Kine i Hong Konga, a veliko središte za proizvodnju krivotvorina je i Turska. Iz tih zemalja dolazi 80% svih krivotvorina, a sama Kina zaslužna je za 45%.

Prema navodima Financijske uprave Republike Slovenije (FURS), krivotvorine do ove zemlje stižu u kontejnerskim brodovima do Luke Koper ili poštom iz Kine, Hong Konga i Turske.

Prošle godine je na slovenskim granicama zadržano 777 pošiljki proizvoda procijenjene ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura, što je znatno manje nego prethodnih godina. Najviše zadržavanja bilo je odjeće, obuće, modnih dodataka, audio i video uređaja te dječjih igračaka.

"Roba koja stiže u koparsku luku u velikoj je većini namijenjena primateljima u drugim državama članicama EU (Češka, Mađarska, Slovačka), dok su zadržane poštanske pošiljke u pravilu namijenjene primateljima u Sloveniji i rezultat su internetske kupovine. Većina zadržane robe se uništava pod carinskim nadzorom," kažu iz FURS-a.

Sudovi u Sloveniji i Hrvatskoj donose presude protiv uvoznika

Portal info360 u travnju je pisao kako u Sloveniji, već najmanje sedam godina, djeluje organizirana skupina koja u Sloveniji i inozemstvu prodaje krivotvorine deterdženata, poput praška Ariel ili sredstva za pranje posuđa Fairy. Početkom godine su i u Hrvatskoj carinici otkrili više od 50 tona krivotvorenih deterdženata i sredstava za čišćenje poznatih brendova i o tomu obavijestili američkog proizvođača Procter & Gamble. On je potom podnio tužbu protiv hrvatske tvrtke Mak 4 You, a sud je u presudi potvrdio kako se radilo o krivotvorinama.

Jedna od slovenskih tvrtki koja se u prošlosti suočavala s krivotvorinama vlastitih proizvoda je proizvođač ispušnih sustava Akrapovič. Ističu kako puno ulažu u razvoj i proizvodnju te provode brojna testiranja kako bi osigurali sigurnost, trajnost i dodanu vrijednost proizvoda – što krivotvorine ne nude.

"Kod krivotvorenih proizvoda, koji su znatno jeftiniji, korisnici nemaju isto iskustvo kao s originalom. Protiv krivotvorina se borimo raznim pravnim sredstvima, a jako dobro surađujemo i s carinskim službama Europske unije," poručili su iz tvrtke za Forbes Slovenija.

Nagli porast krivotvorina autodijelova pokazuje, među ostalim, kako se krivotvoritelji sve češće upuštaju u proizvodnju složenijih i sofisticiranijih proizvoda, navodi se u izvješću OECD-a. Ti proizvodi često ne zadovoljavaju sigurnosne standarde, a kao primjer se navode sve češće zaplijenjeni zračni jastuci koji se ponekad prilikom sudara uopće ne aktiviraju.

Krivotvoritelji brzo reagiraju na trendove

Krivotvoritelji sve češće koriste međunarodne riječne i morske puteve (poput Dunava) i služe se strategijama lokalizacije, šaljući nesastavljene dijelove ili ambalažu bliže krajnjim tržištima, čime otežavaju otkrivanje. Ključnu ulogu pritom imaju i slobodne trgovinske zone u kojima je nadzor slabiji.

Najčešće mete krivotvoritelja su roba poput odjeće, obuće, kožnih proizvoda i elektronike. Prve tri kategorije čine 62% svih zaplijenjenih krivotvorina, dok najveći udio u novčanoj vrijednosti zapljena – skoro četvrtinu – imaju luksuzni satovi. No, raste i krivotvorenje proizvoda kao što su autodijelovi, lijekovi, kozmetika, dječje igračke i hrana.

OECD-ovo istraživanje upozorava kako su krivotvoritelji postali vrlo brzi u reagiranju na tržišne trendove. Kad primijete kako je neki proizvod postao prodajni hit, brzo počinju s njegovom proizvodnjom, plasiranjem na internetu – uključujući velike platforme poput američkog Amazona ili kineske Alibabe – te slanjem u manjim pošiljkama koje, zahvaljujući pravilima de minimis, nisu podložne carinama niti strogom nadzoru kao veće pošiljke.

Divovi protiv krivotvoritelja

Zaplijenjeni proizvodi na granicama pokazuju kako su krivotvorine posebno prisutne u modnoj industriji – od odjeće i obuće do modnih dodataka poput torbica i raznih drugih artikala. Krivotvoritelji krše intelektualno vlasništvo poznatih brendova, od proizvođača luksuzne robe poput Louisa Vuittona do sportskih divova poput Nikea i Adidasa. Nije stoga čudno kako su upravo te tvrtke među najaktivnijima u borbi protiv preprodavača – putem kampanja osvješćivanja, novih tehnologija za praćenje i autentifikaciju te tužbi protiv kršitelja.

Najveći luksuzni konglomerat LVMH, vlasnik Louisa Vuittona i proizvođača alkoholnih pića Möet Hennessy, već je 2010. pokrenuo veliku akciju protiv krivotvoritelja. Pokrenuto je oko 30.000 postupaka i zatvoreno više od tisuću internetskih stranica. Četiri godine kasnije sklopili su suradnju s Googleom i platformom eBay radi boljeg nadzora nad online prodajom krivotvorina. Prošle godine su bili u pregovorima i s TikTokom, koji je tada uvodio vlastitu online trgovinu.

Godine 2017. Nike je pokrenuo sličan pilot-program s Amazonom za kontrolu krivotvorina, ali je 2019. napustio platformu jer se usmjerio na izravnu prodaju potrošačima.

Prošle godine je LVMH, zajedno s konkurentima Pradom i Cartierom, osnovao neprofitnu organizaciju Aura Blockchain Consortium, koja pomoću Microsoftove blockchain tehnologije kupcima nudi digitalni certifikat za provjeru autentičnosti i povijesti proizvoda.

Nike i Adidas uzvraćaju tužbama

Nike i Adidas se protiv krivotvoritelja njihovih tenisica i drugih proizvoda bore ponajprije tužbama. Obje tvrtke imaju prepoznatljive logotipe koji su često mete kopiranja. Nikeova "kvačica", a Adidasove tri paralelne dijagonalne crte.

Adidas je u srpnju prošle godine podnio tužbu na Floridi protiv gotovo 120 internetskih stranica koje optužuje za krivotvorenje i povredu intelektualnog vlasništva. Zahtijeva naknadu od dva milijuna dolara za svaku neovlaštenu upotrebu brenda i svaki prodani krivotvoreni proizvod, a od internetskih servisa traži prestatu pružati usluge tim stranicama.

Iz Adidasa poručuju kako imaju značajne "pravne i istražne troškove" zbog borbe protiv krivotvorenja, što pripisuju "eksponencijalnom rastu online krivotvorina".

Prošle godine je najviše krivotvorina zabilježeno za Adidasove modele Samba i 00s. Odbijeno je preko 370.000 proizvoda ukupne vrijednosti 74 milijarde dolara (63 milijarde eura) jer nisu ispunjavali standarde provjere, a više od 30.000 njih označeno je kao sumnjive krivotvorine.

Na temelju najčešće krivotvorenih modela, StockX zaključuje kako raste potražnja za krivotvorinama popularnih i cjenovno pristupačnijih modela, dok su prethodnih godina dominirale krivotvorine ekskluzivnih izdanja.

Nike protiv preprodavača i influencera

StockX je ujedno uključen u pravni spor s Nikeom, koji ga optužuje za prodaju krivotvorenih tenisica. U ožujku je sud u New Yorku djelomično dao za pravo Nikeu u tužbi iz 2022.: StockX je proglašen odgovornim za prodaju četiri para krivotvorina privatnim istražiteljima te još 33 para drugoj stranci.

Slučaj će uskoro biti nastavljen pred porotom, nakon što je sud u ožujku odbacio drugu Nikeovu optužbu – da je StockX koristio lažno oglašavanje.

U travnju je Nike postigao još jednu djelomičnu pobjedu – sud na Floridi je presudio da je influencer Eben Fox, s više od milijun pratitelja, preko društvenih mreža i aplikacije CashApp prodavao krivotvorine Nike tenisica. Nike je tužbu podnio u prosincu 2023.

U lipnju prošle godine Nike i njegov konkurent Converse tužili su u New Yorku 52 mreže krivotvoritelja koje upravljaju s 98 internetskih stranica i 267 računa na društvenim mrežama preko kojih prodaju tisuće krivotvorina.

Nike, koji gubitke zbog krivotvorina procjenjuje na stotine milijuna dolara godišnje, pokušava odgovoriti i tehnologijom blockchaina. U sklopu projekta Chain Integration Project (CHIP) dobili su patent za cryptokicks – tenisice kompatibilne s blockchainom, uz koje kupac dobiva i digitalnu verziju s jedinstvenim serijskim brojem koja sadrži sve informacije o vlasništvu, prethodnim transakcijama i autentičnosti.

Jesu li modni brendovi sami krivi?

Kako je prije nekoliko godina pisao Harvard Business Review (HBR), porast krivotvorina luksuznih brendova dijelom je i odgovornost samih proizvođača. Mnogi su, naime, "signalizirali luksuz" pomoću logotipa, a istovremeno premjestili proizvodnju u zemlje s niskim troškovima. Tako su oslabili nadzor nad opskrbnim lancem, baš kad su krivotvoritelji postajali sve aktivniji.

Istodobno su znatno povećavali cijene, iako su troškovi proizvodnje padali, te su ukidali pristupačnije linije (npr. Dolce & Gabbana je 2012. ukinuo jeftiniju marku D&G). Prema HBR-u, sve je to potaklo kupce posumnjati u smisao kupnje skupog originala napravljenog u Kini, ako mogu kupiti vrlo sličnu krivotvorinu – često iz iste tvornice – po znatno nižoj cijeni.

Tu dugogodišnju praksu su u travnju ove godine razotkrili i korisnici kineskih društvenih mreža. Nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump uveo visoke carine i počeo trgovinski rat s Kinom, internetom su kružile objave zaposlenika tvornica koji su pokazivali kako luksuzni proizvodi nastaju u kineskim pogonima za djelić prodajne cijene.

Izvor: Globalni posel, ki ga obvladujejo tri države, Forbes Slovenia
Prijevod i obrada: Manager.ba