Nerma Saračević
urednik čet, 10/26/2017 - 13:21

Naziv Venture capital (VC) potječe s kraja 19. stoljeća kada su neke privatne banke iz Sjedinjenih Američkih Država investirale u tadašnje nove industrijske grane kao što su metalna i naftna industrija i željeznice, a zbog veće stope povrata na investiciju.
Današnje značenje označava privatni kapital investicijskog društva koje investira u posebno inovativne, obećavajuće kompanije koje mogu donijeti visok prinos na uložena sredstva, ali nose i visoku stopu rizika od gubitka. VC fondovi za uložena sredstva dobivaju vlasništvo ili udjele u dionicama kompanije u čiji kapital investiraju.
Iako u razvijenim zemljama svijeta, ali i u susjednim zemljama postoje VC fondovi koji su se pokazali kao značajan alternativni model financiranja, a posebno u ranoj fazi razvoja kompanije, u Bosni i Hercegovini ovaj način financiranja malih i srednjih poduzeća (MSP) još nije zaživio. Razlog za to je nedostatak jasnog regulatornog okvira koji bi bio poticajan za ulazak i osnivanje VC fondova.
Jedan od autora knjige „Poduzetništvo“ Hisrich R.D. je u zajedničkom radu sa još tri autora objavio članak „Venture capital funds in transition countries; Insight from Bosnia and Herzegovina and Macedonia“ (2016.) u kojem detaljno opisuju visok stupanj nepoznavanja financiranja poslovanja poduzeća fondovima rizičnog kapitala od strane anketiranih poduzetnika u Bosni i Hercegovini, i još veći stupanj nepoznavanja načina poslovanja VC fondova. Iako su navedeni rezultati poražavajući, 78,2% anketiranih je izrazilo spremnost da financiraju svoj biznis na ovaj način.
U grafikonu ispod je prikaz ukupnog rizičnog investiranja po zemljama EU izražen u milijuna USD sa stanjem 30.06.2015. godine.
Iako su VC fondovi u SAD pokazali višu stopu rasta nego u Europi, programi razvoja MSP u okviru EU također potiču osnivanje start up kompanija iz oblasti tech industrije koje su brzorastuće, ostvaruju visok ukupan prihod i donose veći profit.
Prema ocjeni RocketInternet, Top 6 gradova za start up poduzeća su:
Berlin, za koji se cijeni da će otvoriti blizu 100.000 novih radnih mjesta do 2020. godine kroz razvoj start up kompanija. Uspješne start up priče su Spotify, SoundCloud, Wooga i Zolando.
Budimpešta, koja ima visoko obrazovane mlade ljude koji su otvoreni za primjenu VC fondova, a što je rezultiralo uspješnim pričama kroz Prezi, Ustream and LogMeIn.
London, kojeg zovu „Tech City“, je jedan od svjetskih obrazovnih i financijskih centara. Uz državna ulaganja u novootvorena poduzeća, interes poduzetnika i privatnih financijera za poslovanje u ovom gradu na visokom je trećem mjestu za start up poduzeća. Najpoznatije uspješne start up kompanije su Mind Candy, Hailo and Shazam.
Barcelona, španjolski grad otvoren i uspješan za digitalne start up-ove iz oblasti igrica, e-trgovine i putovanja. Privlačan je za nove biznise zbog smanjenja državnih poreza, ali i otvorenih fondova kojim se financiraju.
Amsterdam, atraktivan za kompanije koje se bave digitalnim i informacijskim tehnologijama. Stopa poduzetničke aktivnosti je 6% veća u Nizozemskoj u odnosu na ostatak EU. Poznat po nastanku velikih internacionalnih kompanija Philips, Unilever i Shell.
Talin, grad poznat po nastanku Skype aplikacije. Prema Wall Street Journalu, mala zemlja koja proizvodi najviše start up kompanija po glavi stanovnika.
Iako smo svjedoci povremenih uspješnih priča mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, osvojenih medalja na svjetskim sajmovima inovatora, alternativni modeli financiranja mogu postati puno atraktivniji za ulagače i poduzetnike. Našu poslovnu sredinu učinimo prijateljskom za VC kroz regulatorni okvir, edukaciju poduzetnika o načinu poslovanja sa fondovima VC, da bi se jednog dana našli na Top listi zemalja za poslovanje start up i MSP poduzeća.
