Bosna i Hercegovina je tijekom 2024. godine bila vodeća zemlja Europe po udjelu doznaka iz inozemstva u bruto domaćem proizvodu (BDP), pokazuju podaci Eurostata. 

Osobni transferi u BiH iznosili su 7,6 posto BDP-a, čime je zabilježen najveći udio doznaka iz inozemstva u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti.

Na zemljovidu europske statističke agencije vidljiv je utjecaj osobnih transfera na gospodarstva država Europske unije, EFTA-e i zemalja kandidatkinja za članstvo u EU.

To pokazuje kako gospodarstvo Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri ovisi o osobnim transferima iz inozemstva, bilo da je riječ o plaćama, mirovinama ili drugim oblicima primanja.

Udio od 7,6 posto BDP-a izravno utječe na potrošnju, kupovnu moć i socijalnu stabilnost velikog broja kućanstava u BiH. 

Kako je ranije objavljeno, osobni transferi u prethodnoj godini srušili su rekord te su iznosili četiri milijarde i 167 milijuna KM.

Tekući transferi dosegnuli su 1,52 milijarde KM, pri čemu najveći dio otpada na mirovine iz inozemstva – ukupno 1,39 milijardi KM.

Suficit osobnih primanja zabilježen je u svega devet država članica Europske unije. Najveći suficit imala je Hrvatska s 2,6 posto BDP-a, potom Bugarska s 1,3 posto BDP-a te Portugal s 1,2 posto BDP-a.

Iz Eurostata navode kako su, s druge strane, Malta (-2,8%), Cipar (-0,9%), Belgija (-0,6%), Grčka, Španjolska i Francuska (svaka -0,5%) zabilježile najveće deficite osobnih transfera u odnosu na svoj BDP.

Kada je riječ o zemljama regije, doznake iz inozemstva u Srbiji iznosile su 4,47 milijardi eura ili 5,4 posto BDP-a.

U Albaniji su osobni transferi prošle godine iznosili 1,28 milijardi eura ili 5,1 posto BDP-a, dok su u Crnoj Gori iznosili 345 milijuna eura ili 4,5 posto BDP-a.

Najmanji iznos zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji – 310 milijuna eura ili dva posto BDP-a.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za Nezavisne novine kako stanje vezano uz doznake iz inozemstva prati već desetljećima, ističući kako je riječ o jednoj od najstabilnijih stavki platne bilance BiH, bez većih oscilacija tijekom posljednjih 20 godina.

Nakon rata doznake su činile četvrtinu BDP-a. Danas su na razini od 7,6 posto. Nekada su iznosile oko 25 posto, a nedavno oko 10 posto. Je li to dobro ili loše, teško je jednoznačno reći. Brojna istraživanja pokazuju i pozitivne učinke, prije svega smanjenje siromaštva. Doznake uglavnom stižu siromašnijim slojevima stanovništva, rjeđe bogatijima. Kada je riječ o Hrvatskoj, nekoliko milijardi KM odlazi iz Hrvatske u druge zemlje, ponajprije zbog sezonskog zapošljavanja u turizmu. Posljednji podaci govore kako je iz Srbije i BiH oko 30.000 radnika ondje radilo sezonske poslove, a da se i ne spominju Nepal ili druge zemlje - istaknuo je Đogo.

Prema njegovim riječima, ovi podaci upućuju na nižu razinu razvoja, djelomično kao posljedicu masovne emigracije.

U bivšoj Jugoslaviji do 1989. godine iz zemlje je otišlo oko 890.000 ljudi, što je bila prva generacija gastarbajtera. Zatim je uslijedila ratna emigracija, kada je BiH napustilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Slijedi i treći val, od 2012. godine, kao posljedica krize iz 2008., kada je zemlju napustilo oko 200.000 do 250.000 ljudi. Riječ je o stalnim valovima emigracije iz kojih novac pristiže u BiH. To u određenoj mjeri osigurava makroekonomsku stabilnost i viši životni standard te smanjuje socijalno raslojavanje. Nijedna država nema razloga hvaliti se visokim doznakama, no u našem slučaju postoje i pozitivni pomaci. Najveći problem ostaje gubitak stanovništva, što će u budućnosti imati negativne posljedice - zaključio je profesor Đogo.

Nezavisne novine | Manager.ba