Njemačka

Njemački obrtnici imaju golemih muka naći podmladak, ali nedavna katastrofalna poplava u dolini rijeke Ahr je i mlade navela na spoznaju kako je dobro znati neki zanat. A i država pomaže.

Nakon škole, mladi već desetljećima najprije razmišljaju o studiju – ma koliko neizvjesni bili izgledi kako će s tim zvanjem naći neki dobar posao. S druge strane, mnogi se obrtnici guše u poslu, ali jedva mogu naći šegrte: svaki drugi njemački zanatlija prošle godine nije mogao naći šegrta koji bi bio u stanju naučiti njihov zanat.

Broj uposlenika koji rade isključivo od kuće u Njemačkoj se skoro učetverostručio. Dok je 2019. tako radilo 674.000 ljudi, lani ih je bilo oko 2,285 milijuna ili 6% svih uposlenih. 

 
Ministarstvo rada objavilo je te podatke u četvrtak odgovarajući na zastupničko pitanje Susanne Ferschl iz stranke Ljevica. Ministarstvo se oslanjalo na službenu statistiku.

Kada su stanovi i kuće u pitanju, Njemačka je i dalje jedina zemlja Europske unije u kojoj ima više podstanara nego vlasnika stanova.

Prema statističkim podacima Eurostata, udio vlasnika u Njemačkoj pao je sa 49 na 47% prošle godine. U Austriji, koja ima drugu najnižu stopu vlasništva, taj udio je također opao - s 54 na 51%.

Prema Eurostatu, stopa vlasništva diljem EU pala je za skoro 1%. Ukupno gledajući, 69% su vlasnici, a 31% iznajmljivači.

Investicija je vrijedna 40 miliona eura i dio je projekta Zero carbon lithium, koji će omogućiti proizvodnju litijuma sa neto nultim ugljičnim otiskom, prvim takve vrste u svijetu, zahvaljujući toploj, geotermalnoj vodi.

Kompanija Vulcan Energy otvorila je tvornicu za proizvodnju litija u gradu Landauu, u Njemačkoj. Litij će se dobijati ekstrakcijom iz geotermalnog rezervoara slane vode u dolinama gornjeg toka rijeke Rajne, najvećeg europskog resursa litija. Istovremeno, topla geotermalna voda će se koristiti za sisteme grijanja i proizvodnju električne energije.

Njemačka je pala na peto mjesto u svijetu po broju patenata. Posebno kaska kad se radi o novim tehnologijama. Zašto je to tako? 

Izgleda kao običan disk za automobilsku kočnicu, ali tko se razumije u stvari primijetit će razliku. Površina je drukčija, presvučena tamnijim slojem.

Oni koji su to osmislili, u tvrtki Trumpf u Ditzingenu pokraj Stuttgarta, misle da će izum promijeniti automobilsku branšu, barem malo.

Savezna njemačka vlada je s namjerom da promet učini održivijim odobrila upotrebu dizela koji se u cijelosti proizvodi od korištenog ulja za prženje hrane.

Vozači u Njemačkoj od sada će moći točiti dizel 100 posto proizveden od korištenog ulja za prženje. Ministarstvo okoliša je naime priopćilo da će se prema odluci vlade moći koristiti i tzv. parafinska dizelska goriva, a ona se proizvode od otpadnih materijala i biljnih ulja ili na bazi prirodnog plina.

Njemačka je od ožujka 2020. već imala Zakon o useljavanju kvalificiranih radnika, kojim je tadašnja vlada Angele Merkel htjela olakšati pristup kvalificiranih radnika iz zemalja izvan Europske unije njemačkom tržištu rada. Sada je taj zakon reformiran jer u mnogim mjestima još uvijek nedostaje kadra, posebno kvalificiranih.

Prema pisanju “TextilWirtschaftu”, prve dvije trgovine otvorit će se u studenom u Centrum-Galerie (Klépierre) u Dresdenu i u Milaneu (ECE) u Stuttgartu.

Ono čemu se posebno mogu veseliti ljubitelji shoppinga je da popularni španjolski modni lanac Stradivarius, koji pripada Intidex Grupi, uskoro dolazi u Njemačku.
Najmanje još dvije trgovine treba otvoriti 2024., jedna od njih u novom megatrgovačkom centru “Westfield” u Hamburgu.

Ostali poznati brendovi u Intidex grupi su Zara, Bershka, Massimo Dutti i Pull & Bear.

Bosanskohercegovačka dijaspora u Danskoj, Švedskoj i sjevernoj Njemačkoj je pokrenula inicijativu uvjeravanja kompanija, poglavito SAS-a i Norwegiana, da uspostave direktne aviolinije između Danske, te sjeverne Njemačke i BiH.
Prije je letio Wizz Air iz Billunda i Tuzle, te između Hamburga i Banja Luke. Wizz Air je zatvorio i bazu u Sarajevu, te više nema letova iz Billunda, Copenhagena, Malma i Hamburga.

Ni Norwegian više ne leti Sarajevo – Copenhagen iako je liniju letio od 2013. do 2022.

Inicijativa se prisjeća i kako je SAS letio za Sarajevo.

U prvih šest mjeseci 2023. godine u Bosni i Hercegovini su registrirane strane investicije u iznosu od 1 milijardu i 41,7 miliona KM.
To predstavlja povećanje od 30,4 posto u odnosu na isti period 2022. godine kada je zabilježeno 798,5 miliona KM, saopćili su iz Agencije za promociju stranih investicija BiH (FIPA).

Navedeni podaci potvrđuju trend rasta stranih investicija u prvoj polovini ove godine, međutim ostaje da se vidi kakva će biti kretanja u ovoj oblasti do kraja godini.