Većina članica Europske unije od 12. listopada postupno će početi primjenjivati novi sustav ulaska i izlaska (EES) koji podrazumijeva digitalnu registraciju svih putnika izvan EU koji u Schengensku zonu ulaze na kraći boravak do 90 dana.
Sustav podrazumijeva digitalnu registraciju građana iz 59 država koje nisu članice Europske unije te uključuje države zapadnog Balkana: Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Odnosi se na putnike koji planiraju kraći boravak, a vrijedit će za sve članice EU osim Republike Irske i Cipra, kao i za Lihtenštajn, Norvešku, Island i Švicarsku.
EES će stupiti na snagu u 29 europskih država koje su dio Schengenskog prostora, uključujući i one koje su članice Unije. Kada je riječ o državama članicama EU, EES će biti uveden u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj. Odnosit će se i na putnike iz SAD-a, Australije, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Brazila, Argentine i još nekih država.
Sustav će prikupljati i pohranjivati biometrijske podatke poput otisaka prstiju, fotografija lica i putnih informacija, čime će zamijeniti sadašnje pečate u putovnicama. Ako netko prvi put prelazi granicu, odnosno ulazi u Schengensku zonu nakon uvođenja EES-a, morat će pružiti osobne podatke službenicima granične kontrole koji će skenirati otiske prstiju i napraviti fotografiju.
Sustav će se postupno primjenjivati na vanjskim granicama 29 europskih država u roku od šest mjeseci. Te će europske države postupno uvoditi različite komponente EES-a, uključujući prikupljanje biometrijskih podataka kao što su fotografije lica i otisci prstiju. To znači kako se biometrijski podaci putnika (fotografije lica i otisci prstiju) neće odmah prikupljati na svakom graničnom prijelazu i da se njihovi osobni podaci neće odmah registrirati u sustavu. Putovnice će se i dalje pečatirati kao i dosad. Ova postupna primjena trajat će do 9. travnja 2026. Dakle, a od 10. travnja 2026. EES će biti u cjelosti operativan na vanjskim graničnim prijelazima europskih država koje koriste sustav.
Tko jednom prođe ovaj sustav, neće više morati prilikom novog ulaska davati osobne podatke jer će otisci prstiju i fotografija ostati zabilježeni u EES sustavu, a službenici granične kontrole će ih samo provjeriti.
EES sustav će automatski zapisivati: osobne podatke iz putovnice, biometrijske podatke, kao što su otisak prsta i fotografija, datum i mjesto ulaska i izlaska iz Schengenskog prostora te informacije o tome je li putnik prekoračio dozvoljeni boravak ili mu je ranije odbijen ulazak.
Tko odbije ustupiti biometrijske podatke, bit će mu uskraćen ulazak u europske države koje koriste EES.
Kada se jednom ispuni, obrazac vrijedi tri godine, ali će dokument biti provjeravan na svakom prelasku granice te više neće biti potrebe za pečatiranjem putovnica. EES će pomoći u praćenju ulazaka i izlazaka iz Schengenskog prostora, koristeći podatke o otiscima prstiju i licu kako bi se spriječilo prekoračenje boravka, korištenje lažnog identiteta ili zlouporaba putovanja bez vize.
Biometrijski podaci pouzdana su metoda za točnu identifikaciju osoba, značajno smanjujući slučajeve pogrešnog identiteta, diskriminacije ili rasnog profiliranja, kao i za identifikaciju nedokumentiranih putnika koji su već prisutni na teritoriju Schengenskog prostora (ilegalni migranti). Ovi podaci mogu povećati sigurnost u europskim državama koje koriste EES: sprječavanjem nestanka djece ili njihovog postajanja žrtvama trgovine ljudima, smanjenjem rizika od nezakonitog uhićenja te pomaganjem u borbi protiv teškog kriminala i terorizma.
Iako prikupljanje biometrijskih podataka može utjecati na privatnost putnika, iz Europske komisije naglašavaju kako tehnologija koja se koristi u EES-u osigurava zaštitu temeljnih prava ljudi.
Fena | Manager.ba
