Pokretanje nove aplikacije za usluge prijevoza putnika na zahtjev, Aeroo, u Bosni i Hercegovini odmah je izazvalo javnu raspravu i otpor vlasti. Predstavljena kao moderna platforma koja povezuje vozače i putnike, Aeroo servis stigao je u Sarajevo i druge veće gradove s ambicijom proširiti se na cijelu zemlju. Njegov dolazak odražava borbu koja se već vodila diljem Europe, gdje su pokušaji suzbijanja sličnih usluga na kraju bili neuspješni.
U nedavnom intervjuu za Forbes BiH, Panagiotis Vasilakos, osnivač kompanije Aeroo Horizon Ltd registrirane u Ujedinjenom Kraljevstvu, rekao je kako je kompanija tijekom protekle dvije godine provela više anketa u većim gradovima BiH o "zadovoljstvu, dostupnosti, sigurnosti i transparentnosti postojećih usluga prijevoza putnika" koje su pokazale kako građani žele modernu, pouzdanu i jasnu uslugu, što je bio ključni pokazatelj u kreiranju Aeroo platforme.
Suštinsko obećanje Aeroo servisa leži u dostupnosti i transparentnosti: usluga dostupna 24/7, s cijenama koje se obračunavaju putem algoritama koji odražavaju potražnju i lokaciju, te opcijama kao što su vozačice ili vozila prilagođena putnicima s invaliditetom. Za potrošače razlog interesa je jasan: veći izbor, jasne cijene i brža usluga. No, za regulatore njezino pokretanje upalilo je sve alarme.
Otpor u Sarajevu
Tim povodom, vlasti u Sarajevskom kantonu izdale su oštro upozorenje, proglasivši servis nezakonitim i najavljujući mjere protiv vozača i putnika: "S obzirom na to kako je obavljanje javnog prijevoza putnika izričito regulirano zakonskim propisima, odnosno kako se javni prijevoz putnika obavlja isključivo autobusima i putničkim vozilima (taksi-prijevozom), jasno je kako ovakav vid prijevoza nije ništa drugo nego pokušaj obavljanja nelegalne djelatnosti. Stoga će, s ciljem sprječavanja svakog nezakonitog postupanja, kao i zaštite javnog i privatnog interesa, kantonalni prometni inspektori u suradnji sa svim raspoloživim kapacitetima ovog organa u predstojećem razdoblju provoditi intenzivne i cjelodnevne inspekcijske nadzore te poduzimati sve Zakonom predviđene mjere prema fizičkim osobama za koje se utvrdi kako obavljaju rad bez odobrenja u ovoj oblasti… Apeliramo i na građane da se, radi vlastite sigurnosti, uzdrže od korištenja navedene aplikacije…“, navodi se između ostalog, uz poziv ne nasjedati na marketinške trikove te da koriste zakonom dopuštene oblike javnog prijevoza putnika u Sarajevskom kantonu.
Ovakva reakcija gotovo je identična najranijim europskim reakcijama na Uber, Bolt i slične servise. Inicijalni odgovor vlada širom kontinenta bio je zabrana neregistriranih vozača, kažnjavanje operatera i obrana postojećih taksi monopola.
Europski otpor: Prosvjedi i blokade
Kada se Uber prvi put proširio u Europu, oko 2014. godine, brzo je naišao na žestok otpor. Zemlje poput Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije zabranile su njegov UberPop model, koji je omogućavao neregistriranim pojedincima voziti svoja privatna vozila. Taksi udruge agresivno su se mobilizirala – u Parizu su ceste bile blokirane, gume zapaljene, vozila prevrnuta, a interventna policija koristila je i suzavac. Slični prosvjedi zabilježeni su u Španjolskoj i Italiji.
Vlasti su opravdavale svoj odgovor pozivajući se na sigurnost, porezne obveze i usklađenost s dugogodišnjim zakonima o prijevozu. Tradicionalne taksi licence zahtijevale su velika financijska ulaganja, često vrijedna desetke tisuća eura. Taksi udruge tvrdila su kako dopuštanje poslovanja neregistriranim vozačima narušava regulirani sustav i stvara nelojalnu konkurenciju.
Vlade su na neko vrijeme uspjele odgoditi rad navedenih platformi. Uber je kažnjen u Francuskoj i zabranjen u Njemačkoj, dok je Španjolska proglasila UberPop nezakonitim. Mađarska je čak otišla korak dalje i donijela zakon koji regulatorima omogućuje blokiranje internetskog pristupa aplikacijama poput Ubera.
Prekretnica: Europski sud pravde
Unatoč svim tim zabranama, potražnja putnika nikada nije nestala. Europski sud pravde odlučio je 2017. godine kako je Uber kompanija koja nudi usluge prijevoza, a ne samo digitalni posrednik, kako je tvrdila kompanija. Ova presuda bila je presudna – značila je kako platforme moraju djelovati u skladu s državnim zakonima o taksi službama i prijevozu, ali je također uklonila mogućnost potpune zabrane. Regulatori nisu mogli jednostavno zabraniti usluge, već su ih morali integrirati u postojeće okvire.
Rezultat je bila profesionalizacija voznog parka platformi za prijevoz putnika. U Londonu je Uber gotovo izgubio licencu dok nije promijenio sigurnosne protokole, uveo novu upravljačku strukturu i preuzeo izravnu odgovornost za vožnje. U Njemačkoj i Francuskoj Uber je napustio usluge peer-to-peer modela i prešao na rad isključivo s profesionalno licenciranim vozačima i vozilima koja ispunjavaju posebne sigurnosne standarde.
Obrazac viđen širom Europe bio je jasan: vlade su se borile blokirati digitalne promjene, ali su na kraju platforme prilagodile poslovanje, pravila su se promijenila i prijevoz na zahtjev postao je dio reguliranog sustava.
Pouke za Bosnu i Hercegovinu
Trenutna situacija u BiH podsjeća na rane godine otpora diljem Europe. Taksi licence u Sarajevu ostaju rijetke i iznimno skupe. Ova oskudica štiti postojeće taksi operatere, ali također održava cijene visokima i sprječava mnoge potencijalne vozače ući na tržište. Za putnike rezultat je ograničena dostupnost, osobito u vrijeme prometne špice i noću.
Platforme poput Aerooa jasno otkrivaju ove strukturne slabosti. Brzo prihvaćanje Aeroo aplikacije među vozačima i putnicima u roku od svega nekoliko dana pokazuje rastuću potražnju za alternativama. Baš kao što su se europski gradovi suočili sa svojom stvarnošću, potražnja potrošača za bržim, jeftinijim i transparentnijim uslugama prijevoza ne može se zabraniti zakonima.
Prijetnja inspekcija kako će kažnjavati vozače Aerooa kaznama od 500 do 1.500 KM može suzbiti neki opseg aktivnosti, ali neće ukloniti činjenicu kako su mnogi vozači spremni raditi po fleksibilnim ugovorima i kako je mnogo putnika spremno koristiti takve usluge. Ako vlasti inzistiraju na zaštiti monopola, riskiraju gurnuti ovu uslugu u ilegalu ili prisiliti potrošače na nesankcionirane aranžmane.
Pregovaranje s regulatorima
Odgovarajući na optužbe KUIP-a, Aeroo je istaknuo svoju spremnost pridržavati se lokalnih zakona i predstavio svoju ulogu kao kooperativnu, a ne disruptivnu: "Aeroo je potpuno posvećen poslovanju u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine. Naš cilj nije narušiti postojeći sustav, nego doprinijeti njegovu unapređenju. Vozači koji koriste našu platformu djeluju kao neovisni suradnici, uz poštivanje poreznih i drugih obveza predviđenih zakonima BiH. Otvoreni smo za dijalog s vlastima kako bismo našli model koji će omogućiti i sigurnost korisnika i fer uvjete za vozače. Vjerujemo kako građani zaslužuju izbor, transparentnost i modernu uslugu, a na institucijama je da omoguće tržište u kojem svi mogu legalno i pravedno poslovati“, naveli su.
Ovo odražava strategije koje su platforme za prijevoz na zahtjev u Europi na kraju usvojile: pregovaranje s regulatorima, profesionalizaciju poslovanja i pozicioniranje kao partnera u modernizaciji gradskog prijevoza.
Put naprijed
Bosna i Hercegovina suočava se s jasnim izborom. Može ponoviti europski put zabrana, prosvjeda i godina sukoba ili može preskočiti tu fazu i izravno krenuti prema kontroliranoj liberalizaciji. Dokazi iz Europe nedvosmisleni su: borba protiv platformi za prijevoz putnika je uzaludna. One se prilagođavaju, opstaju i na kraju postaju dio sustava. Ono što je bitno je način na koji ih vlade reguliraju.
Politika orijentirana prema budućnosti u BiH podrazumijevala bi transparentne zahtjeve za dobivanje licenci koji osiguravaju sigurnost, ali ujedno i smanjuju prepreke za ulazak na tržište; porezna i pravila socijalnog osiguranja koja integriraju vozače u formalno gospodarstvo; suradnju između tradicionalnih taksi operatera i digitalnih platformi kako bi se potaknula konkurencija i zaštita potrošača po uzoru na EU standarde, uključujući zaštitu podataka i jasne cijene.
Potražnja je već vidljiva: putnici žele brže, jeftinije i transparentnije usluge, vozači žele fleksibilne prilike za prihod, a digitalna infrastruktura spremna je podržati taj model. BiH mora odlučiti hoće li održavati monopole koji služe malobrojnima ili stvoriti konkurentno tržište koje koristi mnogima.
Priča o Aeroou nije samo priča o jednoj kompaniji, već o tome hoće li država prihvatiti gospodarsku modernizaciju. Liberalizacija, uz učinkovitu regulaciju, omogućila bi novim ponuđačima usluga prijevoza da koegzistiraju s tradicionalnim taksijima, osiguravajući izbor, pravednost i sigurnost za sve.
Izvor: Šerif Kapetanović, Forbes
Prijevod i prilagodba: Manager.ba
