Rekordno visoke temperature diljem jugoistočne Europe, koje nekoliko dana zaredom dosežu 40 Celzijevih stupnjeva, potakle su potrošnju električne energije. No, same temperature nisu glavni uzrok dosad neviđenog rasta cijena struje na burzama, koji ovih dana doseže 50 do 170%.
Uzroke rasta cijena treba tražiti i u smanjenju prijenosnih kapaciteta između Mađarske i ostatka Europske unije, te između Bugarske i Rumunjske. Odgođeno je i vraćanje u sustav nuklearne elektrane Kozloduj u Bugarskoj, a smanjena je proizvodnja elektrana na ugljen. Činjenica je i kako je Ukrajina iz izvoznice postala uvoznica električne energije piše Balkan Green Energy News.
Lančani skok cijena
Najveći skok cijene električne energije zabilježen je na mađarskoj burzi HUPX za isporuke od 20 do 23 sata. Cijene su dosezale i nevjerovatnih 940 eura / MWh, a tjedan ranije bile su 350 eura / MWh.
Prosječna cijena dan unaprijed na tržištu je prošloga tjedna tjedna porasla sa 120 na oko 200 eura/MWh.
Val poskupljenja odmah se prelio i na rumunjsku OPCOM burzu, gdje je satna cijena sa 350 skočila na 700 eura po Mwh, te bugarsku IBEX burzu sa 365 na 500 eura po MWh.
Slijedila su poskupljenja u Grčkoj, Hrvatskoj i Srbiji. U Hrvatskoj je cijena na CROPEX-u dosegla 390 eura, a na SEEPEX-u u Srbiji sa 125 skočila na preko 400 eura po Mwh.
Tek je počelo
Marko Kosorić, ekspert za trgovinu električnom energijom u Jugoistočnoj Europi iz firme Balkan Energy, kaže da je analiza koju je uradio pokazala kako su visoke cijene električne energije posljedica mnogih faktora.
"Visoke cijene samo se djelimice mogu opravdati većim uvozom usljed toplotnog vala, ali to nije dovoljno opravdanje“, kaže Kosorić.
Mađarska nema veći uvoz, ali ima mnogo veće cijene električne energije nego u sličnim uvjetima tijekom toplotnog vala 2021.
Kaže kako vrijedi usporediti ovaj toplotni val (od 8. do 10 srpnja) sa onim u srpnju 2021. (od 27. srpnja do 30. srpnja), koji je imao prilično slične temperature.
Njegova analiza pokazuje da potrošnja Jugoistočne Europe, u koju ubraja Mađarsku, bivšu SFRJ, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku i Albaniju, nije mnogo veća u toplotnom valu 2024. nego što je bila 2021.
Energija je u regiju dolazila iz središnje-zapadnog dijela Europe u oba toplotna vala i to preko austrijsko-slovenske, austrijsko-mađarske, slovačko-mađarske i talijansko-JIE granice.
Kaže kako je efektivni kapacitet mreže iz Središnjo-zapadne Europe bio niži nego u 2021. i to je najviše neočekivani faktor koji se dogodio od 8. srpnja 2024. koji je potakao ekstremne cijene električne energije na berzi HUPX“, ističe Kosorić
Ali, nije samo problem u prijenosnoj mreži. Na svim burzama, kako se vidi u analizi, postignute su visoke cijene.
Uvoz u regiji ove je godine isti kao 2021., ali su mnoge stvari drugačije. Tako je 2021. regija u prosjeku uvozila 700 MW energije iz Ukrajine, a sada izvozi 800 MW u Ukrajinu i Moldaviju.
Izgubljena je i "jeftina" energija iz termoelektrana na ugalj, pa su sada kapaciteti za 2.000 MW manji.
U isto vrijeme i blok od 1.000 MW u NE Kozloduj imao je tri tjedna odložen ulazak na mrežu, a onda je počeo sinkronizaciju i dosegao stabilnu punu proizvodnju tek poslijepodne 10. srpnja.
Kosorić zaključuje kako su trenutne cijene u satima H20, H21 i H22 na burzi HUPX posljedica nemogućnosti mreže fizički isporučiti dodatnu energiju na mađarsko i rumunjsko tržište i nisu vezane za realne troškove proizvodnje energije.
Kosorić ne očekuje značajnije promjene sljedećih tjedana.
"Ovaj tjedan će biti još topliji nego prošli, bez drugih bitnih strukturnih promjena, pa će regija ostati veoma osjetljiva. Ograničenja prijenosne mreže mogu postati još jača u okviru FBMC mehanizma zbog remonata na mrežama u centralnoj Europi, proizvodnja u hidroelektranama opada, a proizvodnja iz solarnih elektrana je na maksimumu", poručuje Kosorić.
Izvor: Balkan green Energy News
Prijevod i prilagodba: Manager.ba
