Umjesto rada od osam sati dnevno, pet dana u tjednu, biste li radije radili četiri dana, po deset sati? Planovi njemačke vlade bi to mogli omogućiti.

Većina radnika u Njemačkoj glasala je za uvođenje fiksnog radnog tjedna. U anketi koju je Yougov proveo za Njemačku tiskovnu agenciju, 38 posto ispitanika podržalo je planove njemačke vlade uvesti tjedno, a ne dnevno maksimalno radno vrijeme. Međutim, jedan od pet ispitanika (20%) odbacuje taj potez, dok je 37 posto suzdržano.

Dole s osmosatnim radnim danom

Zagovornici kraćeg radnog tjedna uglavnom smatraju kako će to manje radnih dana u tjednu radnike čini fleksibilnijima – na primjer zato što mogu imati produljeni vikend (82%).

Dobrih četiri od deset ispitanika (44%) očekuje veću fleksibilnost za poslodavce, jer više nisu vezani zakonskim maksimalnim radnim vremenom od 8 sati dnevno.

Trenutno je maksimalno radno vrijeme u Njemačkoj osam sati dnevno. U iznimnim slučajevima, radnici mogu raditi i deset sati odjednom ako nisu radili više od osam sati u prosjeku unutar 24 sata (tj. prekovremeni rad mora biti plaćen).

EU je blizu tog rješenja

U EU ne postoji maksimalno dnevno radno vrijeme, već maksimalno tjedno radno vrijeme. Radnici stoga smiju raditi maksimalno 48 sati svakih 7 dana, uključujući prekovremeni rad. To bi također bio moto kojeg bi se trebalo pridržavati ako bi se reformiralo njemačko pravo.

Petina radnika (22%) pretpostavlja kako bi kraće radno vrijeme povećalo produktivnost. Protivnici fiksnog radnog vremena stvari vide potpuno drugačije: dvije trećine njih (66%) smatra kako produktivnost pati kada radnici rade dulje od osam sati. Za 61% protivnika, dulje dnevno radno vrijeme moglo bi biti previše stresno za radnike, navode njemački mediji.

Od 1918. godine radnici rade osmosatni radni dan. Ideju je u 19. stoljeću popularizirao Robert Owen, koji je i danas poznat po sloganu "Osam sati rada, osam sati rekreacije, osam sati sna".

Umjesto 8 sati dnevno: 4 dana u tjednu s 10 sati rada?

U koalicijskom sporazumu nove njemačke vlade navodi se kako radnici i tvrtke žele veću fleksibilnost: "Stoga, u skladu s Europskom direktivom o radnom vremenu, želimo stvoriti mogućnost tjednog, a ne dnevnog maksimalnog radnog vremena – također i posebno u interesu bolje usklađenosti obitelji i karijere."

Na primjer, uvođenje fiksnog radnog tjedna moglo bi značiti rad od 4 dana po 10 sati umjesto 5 dana po 8 sati tjedno. Ali i druge varijante su zamislive. Yougov je za reprezentativno istraživanje od 14. do 16. svibnja intervjuirao 2.027 ljudi.

Međutim, u ovom trenutku treba se zapitati bi li to doista značilo kako će ljudi raditi više. Poslodavci su prilično skeptični prema četverodnevnom radnom tjednu.

Njemački ekonomski institut (IW) u Kölnu, naklonjen poslodavcima, analizirao je utjecaj na produktivnost u nedavnoj studiji i predstavio je u ožujku 2025. Otkrili su kako samo 20% anketiranih tvrtki vjeruje kako bi takvo sažimanje radnog vremena bilo moguće.

Osim toga, većina tvrtki smatra kako će ovaj model u konačnici rezultirati većim troškovima osoblja jer bi petog dana morali zaposliti više radnika za obradu narudžbi.

Četverodnevni radni tjedan s istom plaćom: Mnogi ovo mogu zamisliti

Većina (37%) ispitanika radije bi radila 10 sati dnevno, 4 dana u tjednu – za istu plaću. 28% preferira osmosatni radni dan, 5 dana u tjednu, pišu njemački mediji.

Većina zagovornika osmosatnog radnog dana (60%) tvrdi kako ne mogu raditi koncentrirano i biti produktivni dulje od osam sati. Također ističu kako će imati manje vremena za obitelj, hobije i slobodne aktivnosti tijekom dana (dobrih 40%).

Oni koji žele raditi deset sati dnevno, četiri dana u tjednu, to opravdavaju prvenstveno time što bi tada imali više slobodnih dana (80%). U ovoj skupini, 43% također vjeruje da bi to olakšalo usklađivanje poslovnih i privatnih obveza.

Fenix-magazin | Manager.ba