Pogled na ekonomiju neke države obično se čini vedrijim s pristojne udaljenosti. Očito je tako i u slučaju Bosne i Hercegovine piše za Poslovni dnevnik Siniša Malus. Prognoze ekonomskog rasta su vrlo optimistične, pozitivnog su stava i strani investitori, ali analitičari s kojima je razgovarao ne dijele ružičastu slike ekonomije u našoj zemlji. 

Čak 90 posto stranih investitora smatra Bosnu i Hercegovinu sigurnom destinacijom za ulaganje i spremno ju je preporučiti drugim poslovnim partnerima. Kao glavne prednosti navode se zemljopisna blizina Europske unije, visoka tehnološka pismenost radnika i njihova iznimna sposobnost prilagodbe modernim industrijama. Unatoč činjenici kako investitori ostaju u našoj zemlji i ovdje reinvestiraju svoju dobit, upućene su jasne kritike vlastima.

Naglašeno je kako je za zadržavanje stranog kapitala potrebna oštrija borba protiv korupcije, učinkovitije kažnjavanje nepravilnosti u sustavu te znatno brže usklađivanje domaćih propisa s europskim zakonodavstvom. Predsjednica Vijeća stranih investitora (VSI) Sanela Karić poručuje kako rezultati istraživanja jasno pokazuju ključne trendove i prioritete članica VSI-ja, uključujući investicijske strategije, zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa te identifikaciju prepreka i rizika u poslovanju.

Poslovni ambijent nije harmoniziran, propisi i uvjeti bitni za poslovanje razlikuju se u Federaciji BiH, RS-u i distriktu Brčko.

“Predviđanja investitora su optimistična i oni žele reinvestirati u BiH. Više od 90 posto članica smatra BiH pogodnom za investiranje i ostanak, a najveći fokus ulaganja usmjeren je na ljudske resurse i razvoj kadrova”, istaknula je Karić, dodajući kako je riječ o značajnom podatku za donosioce odluka jer pokazuje da investitori vide potencijal u domaćoj radnoj snazi.

Ekonomski utjecaj carina američkog predsjednika Donalda Trumpa bio je “značajno manji” od očekivanog prošle godine, izjavila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dok je podizala svoju prognozu rasta za 2026. godinu. Vrhovni sud SAD-a nedavno je poništio velik dio Trumpove carinske politike, što je potaknulo američkog predsjednika da uvede novu carinu od deset posto prema drugom zakonu, koju je obećao povećati na 15 posto. Međutim, za zemlje u kojima EBRD posluje, ovi će događaji donijeti samo “vrlo ograničene” promjene, rekla je glavna ekonomistica Beata Javorcik za AFP.

“Utjecaj američkih carina na zemlje u kojima poslujemo bio je ograničen, puno manji od očekivanog”, rekla je Javorcik.

U svom najnovijem izvješću objavljenom prije nekoliko tjedana, EBRD je predvidio da će se rast ubrzati na 3,6 posto ove godine i dodatno povećati na 3,7 posto u 2027. godini. “Neke zemlje bi potencijalno mogle imati koristi od nižih carina, poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Moldavije ili Tunisa, ali ukupna slika ostaje nepromijenjena”, dodala je Javorcik.

"Činjenje i nečinjenje vlasti"

Analitičar Igor Gavran ne vidi razloga za optimizam. Prognozira tek minimalan ekonomski rast, ali i nastavak pada standarda građana BiH.

“Nažalost, iako ne očekujem dramatično pogoršanje ekonomske situacije, još manje vidim osnovu za optimizam i očekivanje pozitivnih promjena. Statistički gledano, Bosna i Hercegovina će vjerojatno nastaviti s minimalnim rastom BDP-a i ne prijeti joj izravni rizik od recesije tijekom ove godine, ali, kao ni prethodnih godina, ne očekujem da se taj statistički rast ‘osjeti’ u realnosti. Naprotiv, očekujem nastavak realnog pada životnog standarda i rasta troškova života za građane, kao i rasta troškova poslovanja za gospodarstvo. Najveći izazov s kojim se Bosna i Hercegovina suočava već desetljećima su nadležne vlasti na svim razinama.

Još od izbora 1990. godine pa sve do danas, sve vlasti u Bosni i Hercegovini su, u većoj ili manjoj mjeri, demonstrirale kombinaciju nesposobnosti, nestručnosti, korupcije, nepotizma, nespremnosti za reforme, svjesnog ili nesvjesnog štetnog djelovanja i nedjelovanja te druge karakteristike koje svojim posljedicama nadmašuju sve ostale ključne izazove.

Osim što je Južna interkonekcija nužan infrastrukturni projekt, ni oko čega drugog se politički partneri, posebno u entitetu Federacija BiH, nisu mogli dogovoriti

Naravno, prisutni su i negativni vanjski utjecaji, poput slabljenja ekonomije Europske unije, našeg najvećeg izvoznog tržišta, primjene CBAM takse na neke od strateških bosanskohercegovačkih proizvoda za izvoz u EU, protekcionističkih mjera ograničenja našeg izvoza čelika u Srbiju, rasta ionako previsokog javnog duga na svim razinama itd. No, i većina tih izazova, koji se ne čine izravno vezanima za političke strukture, uzrokovani su ili pojačani zbog činjenja ili nečinjenja vlasti”, kaže za PD Vikend ekonomski analitičar Igor Gavran.

Novinar i analitičar Dejan Jazvić nešto je optimističniji: “Većina ekonomskih pokazatelja govori da ekonomska situacija nije dobra, ali ako je promatramo u kontekstu kontinuirane političke i institucionalne krize u BiH, onda bih se usudio reći da je odlična. Političke tenzije i blokade, nemogućnost brzog djelovanja institucija, još uvijek prisutna korupcija i trom birokratski aparat odvraćaju domaće i strane investitore od novih ulaganja.

Administrativni aparat je glomazan i skup, a u nastojanju da pokriju stalni socijalni pritisak na proračune, entiteti – a time i država – dodatno se zadužuju. Usprkos stalnom vanjskotrgovinskom deficitu, bilježi se stalni rast prihoda od neizravnih poreza, što donekle umanjuje potrebu za prekomjernim zaduživanjem”, kaže Jazvić za PD Vikend. Tretman stranih investitora u BiH načelno je dobar, no i dalje je najveći problem – birokracija.

Krug opcija

“Zakonski uvjeti za poslovanje stranih investitora u BiH su relativno dobri, ali ono na što se mnogi žale su zahtjevne i komplicirane birokratske procedure te nedovoljna ujednačenost uvjeta poslovanja. Naime, zbog podijeljenih ustavnih nadležnosti za rješavanje većine pitanja potrebno je obraćati se različitim razinama vlasti, od općina preko županija i entiteta do državne razine. To usporava i komplicira poslove. Treba imati u vidu i da poslovni ambijent nije harmoniziran te da se propisi i uvjeti bitni za poslovanje razlikuju u Federaciji BiH u odnosu na Republiku Srpsku ili Brčko distrikt. Naravno, korupcija i politička nestabilnost sigurno nisu saveznici većih stranih ulaganja u BiH”, poručuje Jazvić.

Gavran otkriva i koje bi poteze trebala poduzeti vlast kako bi popravila ekonomsku situaciju.

“Iskreno, mislim da oni koji danas obavljaju ulogu vlasti nisu ni spremni ni sposobni poduzeti bilo kakve ozbiljnije mjere jer su i današnje i prethodne vlasti imale priliku to učiniti prethodnih godina i desetljeća, ali nisu. Brojne su mjere koje bi mogle pomoći ekonomiji BiH, ali za neke od ključnih unaprijed znamo da neće biti tzv. političke volje. Naime, teško je pronaći učinkovitiju mjeru od ustavnog preustroja, kojim bi se besmislena i preskupa konstrukcija sa suvišnim razinama vlasti te prekomjernim brojem institucija i zaposlenih reducirala na uređenje što sličnije onom prijeratnom, gdje bismo imali jedinstveno tržište i regulativu, drastično manju i učinkovitiju javnu upravu, ubrzanje i pojednostavljenje svih ekonomskih procesa te enormna slobodna financijska sredstva koja bi se mogla angažirati u interesu ekonomije, u rasponu od otplate dugova, ulaganja u infrastrukturu i druge strateške projekte, poticaja gospodarstvu, reformi koje zahtijevaju značajnija sredstva za provedbu, jačanja javnog sektora i unaprjeđenja javnih usluga, energetske tranzicije i drugih namjena. Tako bi se omogućilo i značajno smanjenje poreza, doprinosa i drugih opterećenja, što bi samo po sebi stimuliralo ekonomiju.

U najnovijem izvješću objavljenom prije nekoliko tjedana, EBRD je predvidio da će se rast ubrzati na 3,6 posto ove godine i dodatno povećati na 3,7 posto u 2027.

Ako se pomirimo s neostvarivošću ove najvrjednije i najobuhvatnije mjere, jako se sužava krug mogućih opcija i njihova izvedivost jer rastuća preopterećenost javnim dugom ograničava prostor za djelovanje i budućim vlastima, ako ikada budemo imali sposobnije i poštenije, odnosno one koji bi bili spremni i sposobni provoditi reforme. Ipak, čak i u aktualnim uvjetima mogle bi se poduzeti učinkovite mjere, poput fiskalne reforme, antiinflatornog djelovanja (kombinacijom kontrole cijena, sankcioniranja zlouporabe dominantnog položaja na tržištu i ekstra profita, djelovanjem putem robnih rezervi te poticajima konkurentnom ponašanju i domaćim proizvođačima), reguliranja financijskog tržišta (aktualna dominacija banaka i njihovo postupanje u sferi naknada i kamatnih stopa, jednako postupanju trgovačkih lanaca u maloprodaji, zahtijevaju intervenciju sličnom kombinacijom mjera kako bi se njihovo ponašanje vratilo u okvire zdrave konkurencije i razumnih profitnih stopa te time smanjili troškovi za gospodarstvo i građane), opsežnih poticaja domaćoj proizvodnji i ulaganjima te kreiranja povoljnijeg poslovnog okruženja (regulatornog, ali i infrastrukturnog) itd.”, kaže Gavran.

Odnosi sa susjedima

Za ekonomiju BiH od posebne su važnosti odnosi sa susjedima – Hrvatskom, Slovenijom i Srbijom. “Najgori odnosi su sa Srbijom, gdje tradicionalno imamo prisutne necarinske barijere našem izvozu. Redovito se ograničava ili otežava izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a od ove godine uvedena je i potpuno neutemeljena mjera ograničenja izvoza našeg čelika i proizvoda od čelika. Naravno, problematični politički odnosi sigurno ne pridonose ni ekonomskoj suradnji. Odnosi sa Slovenijom vjerojatno su najbolji jer se sve odvija sukladno EU regulativi, bez postupaka kojima se može pridavati političko značenje ili koji se mogu smatrati zlonamjernima

. Odnosi s Hrvatskom najvećim se dijelom također temelje na EU propisima i u tome je sličnost sa Slovenijom, ali ipak postoje i neke prepreke koje iz perspektive Bosne i Hercegovine nisu opravdane. Primjerice, od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji izvoz proizvoda životinjskog podrijetla ograničen je na samo dva granična prijelaza, a onih biljnog podrijetla na nekoliko, čime se bitno otežao i poskupio plasman tih proizvoda na tržište Europske unije. Iako je riječ o vanjskoj granici Europske unije, jasno je da se broj prijelaza može povećati jedino uz iskrenu želju Hrvatske, koje očito nema.

Prostor BiH bogat je rudama – nedavno je pozornost izazvalo otkriće zlata u Brezanima u istočnoj Bosni, poznati su i projekti vezani uz litij te cink i olovo. Hoće li BiH zbog tih resursa postati važniji ekonomski igrač?

Slično je i s odnosom prema profesionalnim vozačima iz BiH, gdje je moguća fleksibilnost u odnosu na šengenske propise i ograničenja njihova boravka u EU, ali je hrvatske vlasti ne iskazuju. Bilo je i slučajeva kada se u procesima odobrenja izvoza određenih kategorija naših proizvoda u EU jedino Hrvatska tome protivila, a brojni su i drugi postupci s ekonomskim posljedicama, poput namjere skladištenja nuklearnog otpada u blizini naše granice i poljoprivredno-turističkog područja ili prijašnje nezakonite eksploatacije šume. Brojni su i drugi sporovi, poput onoga o granicama, a ni politička retorika nije pozitivna.

Ono što objedinjuje ove tri države u pogledu ekonomske suradnje s Bosnom i Hercegovinom su propuštene prilike za suradnju u brojnim komplementarnim oblastima. Primjerice, Hrvatska i Srbija u posljednje vrijeme ulažu značajna sredstva u opremanje svojih oružanih snaga, ali pritom (posebno Hrvatska) najvećim dijelom uvoze iz država izvan regije, pa i Europe, dok istodobno Bosna i Hercegovina ima značajne kapacitete namjenske industrije i potencijal za njezino daljnje jačanje. Zar ne bi bilo svima korisnije i ekonomski racionalnije surađivati na razvoju i proizvodnji sustava za vlastite potrebe i izvoz”, postavlja logično pitanje Igor Gavran. Što se ekonomske suradnje s Hrvatskom tiče, godinama je to bila jednosmjerna ulica (prevladavala su hrvatska ulaganja u BiH), a u posljednje vrijeme primjetan je veći angažman poslovnih ljudi iz BiH kao investitora u Hrvatskoj.

“O tome se zapravo vrlo malo govori i čini mi se da ni sami ti investitori iz BiH nemaju ambiciju predstaviti svoje poslovne pothvate domaćoj javnosti. S druge strane, hrvatska ulaganja su i dalje među najvećima u BiH, iako u realnom iznosu govorimo o ukupno malim inozemnim ulaganjima zbog spomenute političke nestabilnosti, loše prometne infrastrukture i birokratskih prepreka”, kaže Jazvić.

Pritisak inflacije

U posljednje vrijeme glavna tema je Južna interkonekcija, a čini se da je uz američko posredovanje napokon došlo do dogovora između hrvatske i bošnjačke strane.

“Osim da je Južna interkonekcija energetski potreban infrastrukturni projekt, ni oko čega drugog se politički partneri, posebno u entitetu Federacija BiH, nisu mogli dogovoriti. Srpska strana, odnosno entitet Republika Srpska, tu se postavio prilično nezainteresirano, iako su suglasnost na državnoj razini za početak realizacije projekta uvjetovali istodobnim odobravanjem druge, istočne interkonekcije prema Srbiji. Unutar Federacije bio je politički pa i nacionalni problem – tko će graditi i kontrolirati rad budućeg plinovoda.

Bošnjačka je strana htjela da to bude postojeća javna kompanija BH-Gas, u kojoj oni imaju dominantnu ulogu, dok je hrvatska strana tražila uspostavu nove javne tvrtke u Mostaru, objašnjavajući to činjenicom da novi plinovod gotovo isključivo prolazi kroz većinski hrvatske općine i županije. Naravno, kad su Amerikanci preuzeli cijelu priču, svi domaći politički akteri su se povukli jer ne žele ulaziti u bilo kakav sukob s aktualnom američkom administracijom. Političkih trzavica će još biti, kako bi svi pokušali izvući što je bolju poziciju vezano za Južnu interkonekciju, ali nitko ne smije zaustaviti projekt. Dakle, odgovor je – da, za deblokadu projekta ključna je američka uloga”, jasan je Jazvić. BiH je već neko vrijeme pod pritiskom inflacije. Igor Gavran nedavno je prognozirao da se ove godine može očekivati nastavak rasta cijena.

“Uzroci inflacije u Bosni i Hercegovini najvećim su dijelom unutarnji, a ne vanjski, a ponovno je uloga vlasti negativna, odnosno poticajna za daljnji rast inflacije. Iako se Bosna i Hercegovina u mnogim područjima oslanja na uvoz i ovisi o uvoznim cijenama kao početnom trošku i elementu formiranja cijena, odavno su cijene većine proizvoda na tržištu izgubile izravnu vezu sa stvarnim troškovima i temelje se najvećim dijelom na ciljanim i nerealno visokim profitnim stopama, uz takve razine ekstra profita da dobiti vodećih trgovačkih lanaca nadmašuju sve granice kakve bi na funkcionalnom tržištu bile dostižne.

Odnosi s Hrvatskom najvećim se dijelom temelje na EU propisima, ali ipak postoje i neke prepreke koje iz perspektive Bosne i Hercegovine nisu opravdane.

Jedini način da se taj trend zaustavi je svojevrsna izravna intervencija vlasti, makar i u onom minimalnom obliku kakav se poduzimao u Republici Hrvatskoj putem ograničenja najviših cijena određenih skupina proizvoda (daleko od toga da su ove mjere bile dostatne i učinkovite jer inače ni Hrvatska ne bi bila među vodećim zemljama EU-a po inflaciji, ali su ipak učinile znatno više nego što su vlasti u BiH učinile). Vlastima odgovara rast cijena jer posljedično rezultira rastom javnih prihoda (primarno od PDV-a) te svjesno odbijaju poduzeti bilo kakvu akciju. Zbog svega navedenog očekujem nastavak trenda rasta cijena, iako za to ne vidim stvarnu ekonomsku osnovu”, prognozira Gavran.

Nedavno je pozornost javnosti izazvalo otkriće zlata na lokalitetu Brezani u istočnoj Bosni. Znamo i za projekte vezane uz litij te cink i olovo. Može li BiH i zbog tih vrijednih resursa postati važniji ekonomski igrač u budućnosti? 

“Poznato je da je prostor BiH bogat raznim rudama. Međutim, njihove stvarne zalihe nisu dovoljno istražene i sigurno je da će u idućim godinama biti rađene procjene zaliha, a time i isplativosti eksploatacije. Teorijski gledano, to je ekonomski potencijal BiH, ali očito je da sve više raste i ekološka svijest i protivljenje javnosti pa i lokalnih vlasti, masovnom rudarenju. Već imamo takve primjere u Kupresu, Loparama i drugim lokalnim sredinama”, poručuje Jazvić. Dodatno opterećenje za ekonomiju BiH je i činjenica da su ove godine na rasporedu izbori.

“Svakako je riječ o opterećenju koje je vjerojatno pridonijelo i kreiranju još nerealnijih proračuna nego prije, kako bi se novac iz nepovoljnih zaduženja iskoristio za populističke mjere i kupnju glasova, uz redoviti negativni učinak izgovora vlastima da čine još manje nego inače i zanemare potrebe građana u još većoj mjeri. Iako bi izbori trebali biti i prilika za promjene i dolazak nekih novih, sposobnijih političara, to nije realno očekivati jer su praktično sve političke partije u Bosni i Hercegovini u određenom razdoblju bile na vlasti barem na nekim razinama te bi eventualne promjene vjerojatno zamijenile vlast jedne grupe nesposobnih i korumpiranih drugom njima sličnom. Dok su negativni učinci izborne godine sasvim izvjesni, oni pozitivni veoma su upitni i više u domeni teorije”, poručuje Gavran.

Iako su, kad je riječ o ekonomskoj suradnji s RH, godinama prevladavala hrvatska ulaganja u BiH, danas je primjetan veći angažman poslovnih ljudi iz BiH kao investitora u Hrvatskoj.

Fiskalna reforma

Gavran zaključuje razgovor preporukom fiskalne reforme na razini Federacije BiH. Ona bi trebala ići u smjeru paralelnog smanjenja poreza i doprinosa na plaće (ili smanjenjem njihovih stopa ili povećanjem iznosa na koji se ne plaćaju ili, preferirano, kombinacijom ova dva pristupa) te osiguravanja mehanizama da se najveći dio tog smanjenja mora prenijeti na povećanje neto primanja radnika.

“Paralelno treba osigurati i mehanizme smanjenja sive ekonomije, izbjegavanja plaćanja zakonskih obveza i drugih oblika nezakonitog poslovanja, čime bi se omogućila veća naplata javnih prihoda i kompenzirao dio smanjenja zbog prve spomenute mjere. Također je potrebno smanjiti i druge neopravdane troškove poslovanja (administrativne i druge), ali i proširiti porezni obuhvat nekih od značajnih oblika prihoda koji su ili potpuno neoporezivi ili se minimalno oporezuju (dividende, imovina iznad razine potrebne za ‘normalan’ život, kladionice i drugi oblici visokoprofitabilnog poslovanja koji se danas nerazumno minimalno oporezuju). Fiskalna reforma sama je po sebi širokog obuhvata, ali svejedno mora biti praćena još širim paketom reformi kako bi se maksimizirali pozitivni i amortizirali (privremeni) negativni učinci”, zaključuje Gavran.

Poslovni dnevnik | Manager.ba