Udruženje poslodavaca traži opsežnu analizu i upozorava kako se tuđa iskustva ne mogu uvijek primijeniti. Unija slobodnih sindikata podržava ideju, a iz Ministarstva rada i socijalnog staranja smatraju kako je sve dobro oko čega se dogovore socijalni partneri.
Pokret “Evropa sad” (PES) najavio je skraćenje punog radnog vremena sa 40 na 35 sati sedmično, odnosno na sedam sati dnevno.
Iz stranke nisu odgovorili na pitanje crnogorskog lista Pobjeda jesu li uradili analizu studiju koja pokazuje kako je to rješenje u ovom trenutku realno i održivo za Crnu Goru.
U Crnogorskom udruženju poslodavaca (CUP) traže opsežnu analizu i upozoravaju kako se tuđa iskustva ne mogu uvijek primijeniti. Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) podržavaju ideju, a iz Ministarstva rada i socijalnog staranja smatraju kako je sve dobro oko čega se dogovore socijalni partneri.
– Ta inicijativa korespondira s našom rezolucijom i nastojanjima i snažno ćemo je podržati i kod nove vlade inzistirati na primjeni. Imajući u vidu da se poslodavci suočavaju sa nedostatkom, a država i društvo sa egzodusom radne snage u zemljama EU, cijenimo kako će i poslodavci i Vlada shvatiti daje krajnje vrijeme stvarati uvjete za dostojanstven rad, koji će dovesti do veće produktivnosti i stvaranja nove vrijednosti – kazali su iz Unije slobodnih sindikata.
Podsjetili su kako su na prošlogodišnjem kongresu usvojili Rezoluciju o dostojanstvenim uvjetima rada, kojom su, između ostalog, obvezali vodstvo USSCG da u ovom mandatu izdogovaraju radni tjedan od 36 sati, pa su radnoj grupi za izradu izmjena Zakona o radu uputili zahtjev za izmjenu člana 61, kojim bi se radno vrijeme sa 40 svelo na 36 sati tjedno.
– Poseban pritisak vršićemo na radnu grupu u nastavku rada na izmjenama Zakona o radu – rekli su iz USSCG i naglasili kako ankete obavljene u državama koje su skratile tjednu satnicu na 36 sati, ili manje, pokazuju kako učinak zasposlenih nije pao, naprotiv.
– To je posljedica one čuvene mantre poslodavaca kako je “samo zadovoljan radnik dobar radnik”, koja se ostvaruje kada se zaposlenom omogući ravnoteža između privatnogci profesionalnog života. To su odavno shvatili poslodavci u razvijenim europskim državama, a krajnje je vrijeme da to shvate i naši, jer nam prijeti egzodus domaće radne snage – istakli su iz USSCG.
Naglasili su kako, prema zadnjim podacima Eurostata, u Crnoj Gori radni tjedan prosječno traje 42,8 sati i najduži je u odnosu na sve druge države Europe, izazimajući Tursku “s kojom dijelimo to neslavno prvo mjesto”.
U članicama EU radni tjedan prosječno traje 35,5 sati i kreće se od 31,1 sat u Nizozemskoj do 39,7 sati u Grčkoj i Rumunjskoj. U Danskoj traje 33,6, Njemačkoj 34,4, Austriji 33,7 sati…
– Treba imati u vidu da ovaj fond sati obuhvaća i prekovremeni rad. Realno je da Crna Gora, koja tvrdi daje lider u procesu evropskih integracija, počne hvatati korak sa državama EU – poručuju iz USSCG.
Iz Crnogorskog udružnja poslodavaca (CUP) navode da je ovaj prijedlog ozbiljna strateška odluka sa dugoročnim posljedicama na ukupni društveno-ekonomski razvoj.
Imajući to u vidu, najmanje što bi trebalo očekivati je da se takva ideja svestrano analizira i na osnovu tih saznanja donose odluke kazali su iz CUP-a i dodali da činjenica kako je u jednom broju zemalja prisutan trend smanjenja radnog vremena ne znači kako je to dobra opcija za svaku zemlju.
– Ono što je dobro za jednu ekonomiju, može biti loše za drugu, jer učinci mjera zavise od specifičnosti svake ekonomije, kulturno-povijesnih uvjeta, demografskih karakteristika, psihografskih, geografskih i mnogih drugih. To znači da jedna takva odluka mora biti višeslojno razmatrana, a prosto preslikavanje tuđe prakse na domaće uvjete može biti pogubno – upozorili su iz CUP-a i naglasili kako, ako se već razmišlja o tome, moraju biti uključeni svi zainteresirani subjekti stručne i laičke javnosti, a donositi odluku ad hoc.
Inzistiraju na skeniranju stanja u gospodarstvu, te setu istraživanja i analiza koje bi “bile polazna osnova za stručnu raspravu, a ne osnov za donošenje konačne odluke”, jer skraćenje radnog vremena nije samo ekonomska odluka, nego ima mnogo aspekata i mogućih posljedica.
Manager.ba
