Zašto, unatoč sličnom broj posjetitelja, Španjolska bilježi glasnije prosvjede protiv turizma nego Francuska? Imaju li ulogu zemljopis, potrošnja i kultura?
Turizam u Europi cvjeta. Prema Sveučilištu George Washington, 2024. godine Europu je posjetilo 747 milijuna putnika – više nego što Europa ima stanovnika. To neizbježno stvara "pritisak na lokalnu infrastrukturu, okoliš i zajednice".
Francuska i Španjolska imaju najviše posjetitelja. Unatoč sličnim brojkama, u Španjolskoj je znatno jače izraženo lokalno protivljenje turizmu nego u Francuskoj. Od prosvjeda u Barceloni do transparenata na Ibizi, Španjolci sve glasnije izražavaju frustracije. U međuvremenu, Francuska – zemlja poznata po čestim prosvjedima protiv raznih pojava – ostaje relativno tiha. Zašto?
Najposjećenije zemlje
Francuska je 2024. ponovno bila na vrhu ljestvice najposjećenijih zemalja svijeta, s rekordnih 100 milijuna putnika koji su prešli njene granice, što je donijelo 12% veći godišnji prihod od turizma.
Najnoviji podaci Svjetskog vijeća za putovanja i turizam (WTTC) sugeriraju kako je Francuska na putu 2025. nadmašiti rekorde. Julia Simpson, predsjednica i izvršna direktorica WTTC-a, izjavila je: "Francuska nastavlja postavljati tempo svjetskog turizma. Nakon povijesne 2024., očekuje se kako će sektor zadržati rast i u 2025. i nadalje.“ Velik dio tog rasta pripisuje se uspjehu Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u ljeto 2024., koje su Francusku prikazale kao kulisu svake utrke. WTTC predviđa kako će turistički sektor 2025. zapošljavati jednog od deset ljudi u Francuskoj.
Španjolska zaostaje svega šest milijuna posjetitelja i lani je dosegla 94 milijuna posjetitelja, uz godišnji rast prihoda od 10%.
Pa zašto Španjolci prosvjeduju, a Francuzi ne?
Zašto su Španjolci glasniji u protivljenju rastu turizma, dok je Francuska – izuzev nedavnog štrajka u Louvreu zbog prevelikih gužvi – imala relativno malo prosvjeda, i to u zemlji poznatoj po svojoj sklonosti prosvjedima?
Tijekom 2024. Španjolci su organizirali koordinirane prosvjede protiv turista u Barceloni i Madridi, na Kanarskim otocima. Sredinom lipnja 2025. tisuće ljudi izašle su na ulice Madrida i Barcelone, vičući "Vaš odmor, moja bijeda" i noseći transparente s porukama poput "Masovni turizam ubija grad" i "Njihova pohlepa donosi našu propast". Prosvjedi su se održavali diljem zemlje, uključujući Ibizu, Malagu, Palma de Mallorcu, San Sebastián i Granadu.
SARAJEVO, MOSTAR I MEĐUGORJE
Prekomjerni turizam prijeti autentičnosti BiH
Drukčija struktura turista
Postoji nekoliko razloga koji bi mogli objasniti zašto je u Francuskoj lokalno protivljenje turizmu slabije.
Posebno je značajno što veliki dio francuskog turizma otpada na domaće goste. Francuzi ostvaruju između 50% i 70% prihoda od turizma, često provodeći odmor po vlastitoj zemlji. Tome pridonosi činjenica što Francuska ima izlaz i na Atlantski ocean i na Sredozemno more te planinske lance u Alpama i Pirenejima.
Ostatak posjetitelja u Francusku dolazi ponajprije iz Belgije, Britanije, Njemačke, Švicarske i SAD-a. Broj azijskih posjetitelja i dalje je znatno ispod razine prije pandemije, pri čemu su kineski turisti još uvijek 60% ispod tadašnjih brojki. Statistike ponekad napuhuju broj međunarodnih turista jer Francuska služi i kao važan tranzitni čvor između sjeverne i južne Europe.
Podaci također pokazuju kako turisti u Španjolskoj troše više, što je potaklo francusku ministricu turizma Nathalie Delattre početkom 2025. izjaviti kako je jedan od ciljeva francuskog turizma potaknuti posjetitelje trošiti više i ostati dulje. Turisti u Francuskoj su 2024. potrošili oko 71 milijardu eura, dok su turisti u Španjolskoj potrošili 126 milijardi eura. Možda dulji boravci izazivaju veće negodovanje lokalnog stanovništva?
Francuska i Španjolska jednako su stroge u suzbijanju Airbnba i drugih platformi za kratkoročni najam, no zemljopis također igra ulogu. Površinom su približno iste, Francuska je tek 9% veća. Po broju stanovnika, Francuska je 2021. imala oko 69 milijuna, a Španjolska nešto više od 46 milijuna ljudi. Velika područja Španjolske su nenaseljena jer su manje pogodna za život, što neizbježno povećava pritisak na resurse u gradovima i na obali. Dok Francuska ima velik dio stanovništva u regiji Île-de-France (oko Pariza), ima i niz većih gradova raspoređenih po unutrašnjosti, poput Lyona, Toulousea i Strasbourga.
Zbog svog zemljopisa i povijesti, Francuska ima i raznovrsniju turističku ponudu. Turisti posjećuju Pariz, ali i različite regije – zbog šampanjca, dvoraca u dolini Loire, skijanja u Alpama, Provanse i Sredozemlja. Pa, iako većina turista ipak posjećuje ista mjesta, poput Pariza, Étretata i Mont Saint-Michela, možda je pritisak na pojedine lokacije ipak manji.
Izvor: Forbes
Prijevod i obrada: Manager.ba
