Poljska

Stariji naraštaj Poljaka bio je primoran uvesti racionalizaciju šećera i brašna, a građani zarađivali tek desetinu onoga što su dobivali radnici u Zapadnoj Njemačkoj. Danas je poljsko gospodarstvo preteklo Švicarsku. 

Poljsko gospodarstvo danas je dvadeseto najveće na svijetu, s godišnjim bruto domaćim proizvodom većim od 1.000 milijardi dolara.

Povijesni je to skok od postkomunističkih ruševina 1989. godine do današnjeg europskog lidera rasta, za kojeg ekonomisti tvrde kako nudi lekcije o tome kako prosperitet približiti običnim ljudima.

Europska Unija suočava se s ekonomskim problemima. Ali na njezinom istočnom krilu jedno veliko gospodarstvo blista sve više – Poljska. Što Varšava može naučiti ostatak Europske unije? 

U eri egzistencijalne ekonomske krize diljem EU-a, jedna od njezinih većih članica kontinuirano bilježi pozitivne brojke: to je Poljska. 

Umjesto Mediterana i Hrvatske, sve više Čeha odlazi na ljetovanje u Poljsku. Ne samo kako im je Hrvatska previše skupa, nego je i klima na Baltičkom moru ugodnija. 

Radio postaja OFF iz Poljske izazvala je kontroverzu i prosvjede nakon što je otpustila sve novinare, a zatim ponovo pokrenula emitiranje s voditeljima koje je kreirala umjetna inteligencija.

Radio OFF iz Krakova na jugu Poljske, prije nekoliko tjedana je otpustila radnike, a ovoga tjedna ponovo počela emitirati. Obznanili su kako je to "prvi eksperiment u Poljskoj s novinarima koji su virtualni karakteri koje je stvorila umjetna inteligencija".

Prema pisanju časopisa “Markt und Mittelstand”, dobrih 9.500 tvrtki s barem jednim njemačkim vlasnikom već postoji u Poljskoj, a trend je u porastu.
Trend je iseljavanja tvrtki iz Njemačke, navode njemačke mediji. Inozemstvo ne privlači samo mala i srednja poduzeća. Njemačka kao poslovna lokacija gubi sve više tvrtki i velikih industrija koje svoju proizvodnju sele na jeftinije lokacije. Po broju tvrtki koje su napustile njemački prednjači automobilska industrija.

Američka kompanija odabrala je lokaciju u blizini grada Wroclawa na jugozapadu Poljske, a tvornicu bi trebala početi sa radom 2027. godina.
Proizvođač mikročipova Intel u petak je najavio kako će u Poljskoj otvoriti novo postrojenje vrijedno 4,6 milijardi eura kako bi poveća kapacitete kompanije u Europi.

Za mnoge strane investitore Poljska je daleko najatraktivnija zemlja u istočnoj i središnjoj Europi – usprkos kritikama na račun vladine politike. Ta zemlja privlači i sve više njemačkih kompanija.

U siječnju 2023, poljski premijer Mateusz Morawiecki došao je pred novinare na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu i najavio svojevrsnu ekonomsko-političku agendu: „Obnova lanaca opskrbe u Europi, u srednjoj Europi, odlična je prilika za nas. Poljska ima priliku da profitira od toga, jer smo otvoreni za investitore. To je velika stvar.“

Mađarska naftna i plinska tvrtka Mol namjerava povećati broj benzinskih postaja u Poljskoj na 600 u narednih pet godina, rekao je Péter Ratatics, voditelj Molovog segmenta potrošačkih usluga i predsjednik Uprave Ine, na svečanom otvaranju prve rebrendirane Molove postaje u toj zemlji.

”Realno, željeli bismo imati 600 postaja u Poljskoj”, rekao je Ratatics, dodajući kako bi se cilj mogao postići za pet godina, prenosi Budapest Business Journal. 

Prije otprilike četvrt stoljeća Poljska, kao i ostale istočnoeuropske zemlje, prošla je kroz velike društvene i političke promjene.

Državno kontroliranu ekonomiju zamijenila je tržišna i Poljska je otada udvostručila realni BDP, od 1992. ima neprekidan rast koji nije prekinut čak ni u posljednjoj globalnoj krizi, kada su i najjače svjetske ekonomije potonule u recesiju pa je mnogi danas gledaju kao “novu Njemačku”, budućeg pokretača europske ekonomije.

Danas, ona se uzima kao knjiški primer brze tranzicije.

Sa šest inovacija, predstavljenih tokom tri dana u Poljskoj i Češkoj, bosanskohercegovački inovatori osvojili su čak 15 priznanja.

Najnovija priznanja bh. inovatori su osvojili na izložbama u Katowicama i Trinecu, dva susjedna grada u rudarskoj oblasti Šlezija, prvi u Poljskoj, drugi u Češkoj.

Čak tri zlatne medalje dobio je Posušak Ivan Milićević, mašinski inžinjer, za inovaciju “injekcija bez vidljive igle”.

Dvije je dobio od organizacionih komiteta, a treću od Politehničkog univerziteta u Bukureštu.