Visoke cijene, nepripremljene plaže, prometne gužve i geopolitička zbivanja doveli su do otkazivanja rezervacija zbog čega je Crna Gora zabilježila pad broja noćenja u prvoj polovici godine, rekla je direktorica Turističke zajednice Budve, Ana Vujošević. 

Ona je u emisiji Bojama jutra na TV Vijesti kazala kako je Crna Gora, kad je riječ o izvanpansionskim uslugama, ove godine 5 do 10% skuplja u odnosu na konkurentske destinacije poput Grčke i Turske.

„Pad u broju noćenja trebao bi biti alarm za sve nadležne institucije da pronađu strategiju za iduću sezonu – čime će se koja općina baviti, sagledati što je uzrok i kako se boriti s posljedicama. To je pitanje za sve nadležne institucije“, poručila je.

Prema podacima Monstata, broj noćenja u svim vrstama smještaja za razdoblje siječanj – lipanj ove godine manji je za 272.000 ili 5,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Vujošević je rekla kako je u prvih šest mjeseci zabilježen određeni pad u privatnom smještaju, a srpanj je bio ispod očekivanja.

„Ali, srećom, situacija se mijenja. Prva dva tjedna kolovoza pokazala su kako u Budvi trenutačno boravi oko 42.000 gostiju. Od toga je blizu 18.000 u kolektivnom smještaju, a oko 23.000 u individualnom, odnosno privatnom. Po indeksu to je oko 7% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine“, navela je.

Najave za kolovoz su, kako kaže, prilično pozitivne, a za rujan se očekuje između 70% i 80% popunjenosti hotela.

„Kada je riječ o privatnom smještaju, tu je oko 60% popunjenosti“, rekla je.

Dionica od Tivta do Jaza tjera goste

Govoreći o razlozima slabije popunjenosti hotela i privatnog smještaja, istaknula je kako su se gosti žalili na cjenovnu politiku, nepripremljenost plaža, previsoke cijene plažnog mobilijara, njegovu naplatu i nakon 17 sati, kao i na prometne gužve uzrokovane blokadama magistralnih cesta ili radovima.

„Ova čuvena dionica od Tivta do Jaza zaista se vrlo negativno odrazila na sve goste – tako dug put do krajnjeg odredišta frustrirajući je i uznemirujući“, rekla je Vujošević.

Naglasila je i geopolitička zbivanja, posebno kad je riječ o Izraelu, jer je krajem lipnja i srpnja došlo do otkazivanja određenog broja rezervacija, uglavnom hotelskih.

„Ono što smo svi primijetili kao građani jest da su u većini primorskih mjesta cijene povećane, kako plažnog mobilijara, tako i drugih proizvoda, i to općenito nije bila dobra poruka“, ocijenila je Vujošević dodajući kako su cijene izvanpansionskih usluga u Crnoj Gori u odnosu na konkurentnu Grčku ili Tursku pet do deset posto više.

Set ležaljki od 10 do 200 eura

Podsjetila je kako za set ležaljki u Budvi treba platiti u prosjeku od 15 do 60 eura dnevno.

„Ima ih do 200 eura, ima ih i za 10 eura. Sve ovisi o lokaciji, odnosno o tome što ste izabrali. U Budvi ima oko 150 plaža i otprilike isto toliko hotela. Privatnog smještaja ima dvostruko, trostruko više po kapacitetu. Velik je problem i siva zona – ne posluju svi iznajmljivači u skladu sa zakonom, nisu svi savjesni i ne doprinose proračunu Crne Gore na pravi način“, istaknula je.

Komentirajući činjenicu da hotelijeri otvoreno govore kako nisu zadovoljni, da ova sezona nije ni nalik prethodnima, dok iz Ministarstva tvrde da je sezona zadovoljavajuća, rekla je kako se podaci Monstata za prvih šest mjeseci odnose samo na kolektivni smještaj (hoteli, odmarališta, kampovi).

„To je rast od 2%, ali pad u noćenjima od 4%. Tu još nije uključen individualni smještaj, koji nosi značajan udio, i prave ćemo podatke imati tek početkom 2026. godine“, rekla je.

Navela je kako je to vrlo problematično jer je do sada zabilježen osjetan pad u individualnom smještaju i značajan pad broja noćenja.

„Broj noćenja možda je relevantniji od broja dolazaka za gospodarstvo, za ono što nas zanima, za naš krajnji proračun. Sama brojka nije suština statistike, nije suština stanja u kojem se nalazimo. Brojka je samo jedan od pokazatelja, mjerodavan, statistički jasan, ali u odnosu na što? Evo, ako bismo rekli da Aerodromi Crne Gore (dvije zračne luke) bilježe povijesni rast i u prvih su sedam mjeseci, prema podacima poslanim Turističkoj zajednici, opslužili preko 1,3 milijuna putnika. A samo je zračna luka u Tirani u srpnju opslužila 1,3 milijuna putnika. Znači li to da mi dobro stojimo ili ne? To je pitanje“, navela je.

Ukazala je kako Crna Gora nema jedinstven sustav za cijeli teritorij, nego Monstat dobiva podatke od svake turističke zajednice posebno, od Nacionalne turističke organizacije, Ministarstva turizma, Uprave policije (kad je riječ o graničnim prijelazima), kao i o priljevu putnika iz zračnih luka.

„Sve to treba objediniti i zato sada govorimo o preliminarnim pokazateljima i rezultatima“, objasnila je.

Dodala je kako će pravi podaci biti poznati tek početkom 2026. godine.

„I mi već sada izražavamo određenu zabrinutost, uz nadu da će odstupanja biti manja u odnosu na prošlu godinu. Ali ne bi nas trebala zanimati samo brojka, nego jesu li gosti zadovoljni u Crnoj Gori, je li Crna Gora na Bookingu i dalje visoko pretraživana destinacija, što ih to privlači doći i zašto ne ostaju kao ranije“, zaključila je Vujošević.

Forbes Crna Gora | Manager.ba