Jeste li znali kako mnoge tvrtke nikada ne zaposle radnika prije nego ga "provjere"? I to detaljno. Angažiranjem privatnih detektiva. Mnoge detektivske agencije igraju ključnu ulogu u korporativnoj sigurnosti - od istraživanja lažnih bolovanja, preko provjere poslovnih partnera do utvrđivanja tko stoji iza "curenja" poslovnih tajni. 

Kako izgleda "tajanstveni" svijet poslovnih istraga, koje metode se koriste, koliko okvirno koštaju usluge i tko su ljudi koji angažiraju detektive istražio je Forbes Srbija.

Tko koristi usluge privatnih detektiva?

Vlasnik detektivske agencije Seguridad Mirsad Mehmedović kaže kako ljudi koji angažiraju privatne detektive dolaze iz različitih sfera života, a razlozi za angažiranje ovise od potreba i situacija.

"Najčešći klijenti su poslovni ljudi i kompanije, odvjetnici, bračni partneri i obitelji, osiguravajuće kompanije, pojedinci u potrazi za nestalim osobama i slično. Postotak varira ovisno od industrije, ali u prosjeku 30% svih angažiranja dolazi od tvrtki i poduzetnika", otkriva Mirsad.

Razlozi za angažiranje su različiti. Neki od najčešćih su provjere uposlenih i poslovnih partnera, pronalaženje dokaza za sudske sporove, provjere u slučaju krađe ili prevare.

"Poslodavci angažiraju detektive istražiti sumnje u krađu, curenje povjerljivih informacija, lažna bolovanja ili sukobe interesa. Prije sklapanja velikih ugovora, tvrtke mogu angažirati detektive za provjeru financijskog stanja, reputacije i eventualnih skrivenih rizika kod potencijalnih partnera. Detektivi mogu istražiti sumnjive financijske transakcije, pronevjere, krađe intelektualne svojine ili sporove oko ugovora, kao i druge kriminalne aktivnosti unutar tvrtke", kaže Mirsad.

Zahtjevi za "špijuniranjem" partnera i konkurencije su rijetki

Zahtjevi za "špijuniranjem" poslovnog partnera ili konkurencije, kaže, relativno su rijetki i moraju se izvoditi u skladu sa zakonom. U prosjeku, oko 20% zahtjeva u poslovnom sektoru odnosi se na prikupljanje informacija o konkurenciji ili partnerima.

Svi zahtjevi obrađuju se korištenjem javno dostupnih informacija, intervjua i poslovnih analiza. Nelegalne metode poput hakiranja, prisluškivanja i upadanja u privatne podatke spadaju u industrijsku špijunažu i mogu imati ozbiljne posljedice.

"Najčešći legalni razlozi za istrage su provjera poslovnih partnera prije ugovora ili investicija. Istražuje se ima li tvrtka dugove, sudske sporove ili lošu reputaciju. Tu je i provjera konkurencije. Prikupljanje javno dostupnih podataka o poslovanju, zaposlenima i strategijama. Sumnje u nelojalnu konkurenciju odnosno krše li bivši uposlenici ugovore o zabrani konkurencije ili dijele povjerljive informacije", navodi Mehmedović.

Često poslodavci angažiraju detektive kako bi pratili aktivnosti uposlenih, posebno u slučajevima kada sumnjaju na zlouporabu bolovanja ili drugih oblika prevare na poslu.

"Najčešći razlozi za praćenje zaposlenih su: provjera bolovanja – je li zaposleni doista bolestan ili koristi lažno bolovanje kako bi radio negdje drugdje ili putovao; sumnja na krađu ili pronevjeru – istraživanje uposlenih koji možda kradu novac, robu ili povjerljive informacije, provjere lojalnosti – surađuje li uposlenik s konkurencijom ili koristi poslovne resurse za odobne svrhe; provjera rada izvan tvrtke – je li uposleni tijekom radnog vremena obavlja poslovne aktivnosti za drugu tvrktu ili privatno", objašnjava Mirsad.

Kako to izgleda u praksi?

Mehmedović prepričava slučaj kada se njegovoj detektivskoj agenciji obratio klijent, vlasnik inozemne IT tvrtke, sa sumnjom u potencijalnog poslovnog partnera.

"Vlasnik jedne inozemne IT tvrtke planirao je partnerstvo s investitorom iz naše zemlje koji je tvrdio kako ima bogato iskustvo i kapital za zajednički projekt. Međutim, nešto je u njegovom ponašanju djelovalo sumnjivo klijentu. Davao je nejasne odgovore o ranijim poslovima, a pregovori su djelovali previše povoljni kako bi bili realni. Vlasnik tvrtke nas je angažirao kako bi provjerio investitora", prepričava.

U konkretnom slučaju, korišteno je više istražnih metoda. Provjeravana je povijest poslovanja, praćene javne aktivnosti, kontaktirani bivši suradnici.

"Pregledali smo javne registre i poslovne baze i otkrili kako je investitor imao tri ugašene tvrtke s velikim dugovima. Pratili smo ga i otkrili kako koristi lažni luksuzni životni stil kako bi djelovao uspješno. Nekadašnji pratneri potvrdili su kako je u prošlosti prevario nekoliko tvrtki lažnim ulaganjima. Klijent je, na osnovu našeg izvešća prekinuo pregovore prije nego što je došlo do financijske štete. Nekoliko mjeseci kasnije, ispostavilo se kako je taj isti investitor prevario drugu tvrtku i bio predmet istrage nadležnih istražnih organa", pojašnjava Mirsad.

Ističe kako su ovakve provjere potencijalnih poslovnih partnera važne, prije nego što do suradnje i dođe.

"U ovom slučaju, detektivska istraga spriječila je ozbiljan financijski gubitak i zaštitila ugled tvrtke", kaže Mirsad.

Metode koje se najčešće koriste u istrazi

– Praćenje i osmatranje
– Diskretno praćenje osobe u javnim prostorima (fizičko nadgledanje), fotografiranje i snimanje aktivnosti ciljanog subjekta
– Istraživanje javnih i poslovnih podataka
– Provjera poslovnih registara, sudskih evidencija i imovinskih podataka. Pregled financijskih dokumenata, povijesti poduzeća i eventualnih dugovanja. Provjera radne povijesti i obrazovanja pojedinca
– On-line i digitalna istraga
– Analiza aktivnosti na društvenim mrežama (Facebook, Linkdin, Instagram, X),
– Digitalna forenzika – analiza obrisanih ili skrivenih podataka,
– Provjera tragova na internetu – forumi, portali, crne liste prevaranata,
– Poligrafsko testiranje – zbog sumnje u krađe, prevare, odavanje povjerljivih informacija i slično; testiranje kandidata za posao kada se radi o osjetljivoj poziciji u tvtki.

Detektivi unutar tvrtki

Ratko Jolić, direktor tvrtke za detektivsku djelatnost PROTECTA MCI za Forbes Srbija kaže kako su detektivi prisutni u poslovnom svijetu od samog početka poslovnih procesa, bilo da je reč o novom zaposlenom ili novom poslovnom partneru.

"U ozbiljnim tvrtkama ne postoji mogućnost zasnivanja radnog odnosa, bez potrebne provjere kandidata za zaposlenje. Isto je i s novim poslovnim partnerima, kompanijama i organizacijama. Prisutni smo kao savjetnici u domeni sigurnosti poslovanja kada je sve u redu i tada djelujemo preventivno, ali smo vrlo spremni istražiti svaku anomaliju poslovanja. To mogu biti krađe, zlouporabe, pronevjere, odavanje poslovne tajne, te zaštita kompanije od poslovne špijunaže. U ovakvim situacijama naši operativci su često prikriveni na najrazličitijim radnim mjestima unutar kompanije uz znanje top menadžmenta, a drugi zaposleni to ne znaju“, ističe Ratko.

Na taj način se, kako objašnjava, rasvjetljavaju korporativni prekršaji unutar kompanija. Kaže i kako u svom radu iskusni operativci često surađuju s policijom i tužiteljstvom. Osim toga, nerijetko se događa da detektivi posreduju u sporazumnim raskidima radnog odnosa zaposlenih koji su vršili prijestupe ili s kompanijama koje su prouzrokovale štetu klijentu.

Poverenje je dobro, ali kontrola je bolja

Najviše štetnih događaja za tvrtku dolazi iznutra, od zaposlenih.

"Stara izreka "povjerenje je dobro, ali je kontrola bolja" je zlata vrijedna u korporativnom svijetu. Zaposlene provjeravamo samo kada za to postoji temelj. A to je kršenje radne discipline i činjenje određenih prijestupa koji ugrožavaju poslovanje i dobra tvrtke. Detektivi se angažiraju legalno i zakonski i kada je u pitanju otkrivanje zloupotreba prava na bolovanje. Statistike govore kako je 65% bolovanja lažno, a to je, složit ćete se, poražavajući podatak. Posebno kada to preračunamo u štetu koju trpi poslodavac i država", objašnjava Ratko.

Navodi kako postoje dvije vrste poslovnih klijenata koji koriste usluge detektiva. Jedni, kojima je to dio poslovnih politika i procedura, i drugi, koji se obraćaju tek kada problem nastane.

"Ono što mogu reći o aktualnim poslovima je kako podjednako posvećujemo pozornost provjeri kandidata za zaposlenje i recimo istraživanja aktivnosti međunarodne kriminalne skupine specijalizirane za financijske prijevare čiji se kraci prostiru i na lakovjerne tvrtke i pooduzetnike. Također, nedavno smo vrlo uspješno razotkrili skupinu zaposlenih koji su zloupotrebljavali službeni položaj i napravili paralelnu mrežu prodaje, te svojoj kompaniji preotimali kupce", navodi Jolić.

Detektiv ne zna za radno vrijeme

Ovlasti koje detektivi imaju definirane su Zakonom o detektivskoj djelatnosti. Istim zakonom predviđeno je i kako je osnovni preduvjet za svakog detektiva visoko obrazovanje i pozitivna sigurnosna provjera.

"Detektive za vršenje detektivske djelatnosti obučava MUP Srbije koji ujedno izdaje i licence za rad. Dodatno se oslanjamo na prethodno bogato iskustvo naših operativaca stečeno u državnom sektoru sigurnosti", objašnjava.

U radu prate najsuvremenije trendove i dostignuća istražiteljskih djelatnosti i, kako dodaje, kontinuirano se usavršavaju.

"Detektiv nije samo istražitelj, već mnogo više od toga. Osoba od najvećeg povjerenja vlasnika ili top menadžmenta i netko tko je uvek tu kada je potrebno. Detektivi ne znaju za radno vrijeme, praznike i odmore. Naše je uvijek biti na raspolaganju, spremni za djelovanje. Često poslovni ljudi traže savjete koji izlaze iz okvira detektivske djelatnosti, stvarajući kult kako su detektivi svemogući i imaju sve moguće informacije“, ističe Jolić.

Isplati li se ulaganje u detektiva

Cijene usluga privatnih detektiva variraju u ovisnosti od više faktora. U agenciji Seguridad kažu kako cjenovni opseg iznosi otprilike od 25 do 35 eura po satu.

"Većina detektiva naplaćuje po satu, ali nudimo posebne pakete za duže istrage. Kompliciraniji slučajevi zahtjevaju više angažiranih detektiva što povećava ukupne troškove istrage. Cijena poligrafskog testiranja je 150 eura, forenzika telefona ili računala je 200“, ističe Mehmedović uz ogradu kako cijena varira u ovisnosti od obujma i vrste posla.

S druge strane, Jolić kaže kako je cijena prilagođena tržištu i mogućnostima gospodarstva. Formira se temeljem zahtjeva klijenata, a pojedini zahtjevi uključuju i angažiranje većeg broja detektiva.

"Ono što je važno istaći je kako usluge detektiva nisu trošak za kompaniju već se našim djelovanjem rashodi i rizici smanjuju i do sedam puta", zaključuje on.

Forbes Srbija | Manager.ba