Digitalnim novčanikom se smanjuje ovisnost o bankama te se finansijske usluge čine dostupnijim, jeftinijim i bržim. On omogućava sigurno i lako internetsko (online) plaćanje, međunarodne online transfere novca, kao i veliki broj lokacija za uplatu i isplatu gotovine. Uplata i isplata gotovine može se vršiti u marketima i benzinskim pumpama. 

Agencija za bankarstvo Republike Srpske je nedavno dala hrvatskoj kompaniji Aircash licencu za poslovanje. To znači kako će građani ovog dijela Bosne i Hercegovine uskoro moći koristiti digitalni novčanik spomenute kompanije koja posluje diljem Europe. 

Digitalnim novčanikom se smanjuje ovisnost o bankama te se finansijske usluge čine dostupnijim, jeftinijim i bržim. On omogućava sigurno i lako internetsko (online) plaćanje, međunarodne online transfere novca, kao i veliki broj lokacija za uplatu i isplatu gotovine. Uplata i isplata gotovine može se vršiti u marketima i benzinskim pumpama. 

Kako tvrde iz Aircasha, samo oni nude čak 200.000 lokacija na kojima je moguće dopuniti svoj račun.

FBiH nema zakonodavstvo za elektronski novac

Unatoč tome što elektronički novac postoji nekoliko godina i unatoč značajnim prednostima elektronskog novca, Federacija Bosne i Hercegovine još nema zakonodavstvo kojim bi se omogućilo njegovo korištenje. Ne postoje naznake kako bi se to uskoro moglo promijeniti piše Klix.

Ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Admir Čavalić za Klix.ba kaže kako nema informaciju kako se razmatra ovo pitanje.

"Niti je bilo na dnevnom redu, niti je u parlamentarnoj proceduri. Govorim o zakonu o elektroničkom novcu. Niti se bilo šta radi i u oblasti investiranja u kriptovalute, što se više veže za Komisiju za vrijednosne papire FBiH. Kada je u pitanju elektronički novac, onda se to više veže za Agenciju za bankarstvo FBiH ako pratimo RS. Dakle, ta agencija bi trebala regulisati tu oblast. Nema posebnih inicijativa od Vlade, nadležnog Ministarstva finansija, Parlamenta i Agencije za bankarstvo koja bi preuzela taj zadatak", dodaje.

Kao mogući razlog ističe strah kako bi se elektroničkim novcem dobrim dijelom zaobilazile banke. "Možda bankarski sektor ima određenog interesa odugovlačenja s tim procesima", naveo je.

"Ekonomski promatrano, banka je samo jedan od posrednika. Kao ekonomista govorim kako ne treba favorizirati, monopolizirati banke u financijskom sustavu. Naš financijski sustav je bankocentričan", podsjetio je.

Napomenuo je kako je elektronički novac nešto sasvim normalno i dobro za građane, gospodarstvo i konkurentnost. Smatra kako trebaju postojati alternative za skladištenje, čuvanje i transakciju novca uz niže naknade.

Što kažu banke

"Bankarski sektor aktivno podržava razvoj digitalnih sustava i digitalnih usluga te prednjači u digitalizaciji financijskog sektora. Banke su već godinama pioniri digitalne transformacije, kontinuirano ulažući u inovativna rješenja kojima se korisnicima omogućavaju brže, sigurnije i efikasnije financijske transakcije. Digitalno bankarstvo, mobilna i internetska plaćanja, samo su neki od primjera kako banke unapređuju financijski sektor i prilagođavaju ga suvremenim potrebama korisnika", kaže direktor Udruge banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica.

Naglašava kako podržavaju razvoj digitalnih rješenja jer se time dodatno potiču unapređivati svoje usluge i nude veću korist klijentima.

"No, važno je podsjetiti kako banke posluju u strogo reguliranom okruženju, pod stalnim nadzorom nadležnih institucija, uz visoku razinu zaštite korisničkih sredstava i transakcija. Zbog toga je ključno osigurati da svi korisnici financijskih usluga u cjelosti posluju u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima kako bi dobili sigurnost i povjerenje korisnika te transparentnost. Regulativa je temelj stabilnog financijskog sustava i njenim dosljednim nadzorom osiguravaju se ravnopravni uvjeti poslovanja za sve subjekte, ali i zaštita korisnika financijskih usluga", dodaje.

Uvjerava kako je bankarski sektor spreman za još brži proces inovacija, unapređenja i digitalizacije. Međutim, kako je i on podsjetio, napredak u ovom segmentu ne ovisi isključivo od banaka, već i od regulative, koja se ne odnosi samo na bankarski sektor, već i na širi institucionalni okvir.

"Digitalizacija financijskih usluga, koja uključuje, ali se ne odnosi primarno na elektronički novac, zahtijeva inicijativu, koordinaciju i podršku drugih institucija kroz odgovarajuće zakonske propise kojima će se omogućiti neometan prijelaz na digitalno poslovanje. To znači kako je ključno da regulatorne i zakonodavne inicijative prate tehnološke promjene i tržište, čime bi se ubrzala primjena suvremenih digitalnih rješenja", ocijenio je.

Ražanica je ukazao kako još nema naznaka kako će u FBiH biti usvojen Zakon o elektroničkom novcu koji drugi entitet ima. Vjeruje kako će se stvoriti uvjeti za dosljednu primjenu modernih zakonskih rješenja u cijeloj državi.

Klix | manager.ba