Ekonomski stručnjak Admir Čavalić kaže kako ova mjera inače ne bi bila provediva ali u izvanrednim situacijama zemlje se okreću izvanrednim mjerama da zaštite svoju ekonomiju.

Zbog krize s koronavirusom sasvim izvjesno slijedi zastoj u realizaciji kapitalnih projekata i javnih investicija.

Kompanije iz Tomislavgrada i Širokog Brijega apeliraju da se one pokrenu a da domaće firme dobiju preferencijalni status što bi im pomoglo u očuvanju radnih mjesta.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić kaže kako ova mjera inače ne bi bila provediva ali u izvanrednim situacijama zemlje se okreću izvanrednim mjerama da zaštite svoju ekonomiju.

Dok ekonomije širom svijeta trpe teške posljedice epidemije koronavirusa, vlade pripremaju i implementiraju mjere koje će ublažiti neizbježan ekonomski pad. Jedan od najvećih izazova u BiH, kao i u drugim zemljama svijeta, jeste sačuvati što više radnih mjesta.

U Federaciji Bosni i Hercegovini sva sredstva koja nisu neophodna za funkcioniranje sistema i servisiranje tekućih obaveza biće ove godine preusmjerena u dva fonda vrijedna ukupno milijardu KM čije je osnivanje predviđeno Prijedlogom Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica pandemije.

Uštede će biti napravljene gdje god je to u planiranim budžetima moguće – u fondove će tako biti preusmjeren i 1,5 milijun KM prvobitno namijenjen za izradu Akcijskog plana za zaštitu okoliša te 4 milijuna namijenjena kinematografiji. Isto će se desiti i sa 150 KM milijuna dobiti javnih poduzeća koja su bila planirana za cestogradnju, 5 milijuna KM planiranih za željezničku infrastrukturu te 9 milijuna KM planiranih za adaptaciju zgrade Vlade FBiH.

Više para za radnike, manje za projekte

To znači da će više sredstava biti na raspolaganju za pomoć poslodavcima i radnicima koji će ostati bez posla.

No to istovremeno znači da i neće biti javnih radova ni kapitalnih investicija u ovoj godini što znači da neće biti ni nabavke roba ili usluga od kompanija koje bi na ovaj način mogle doći do prihoda i tako očuvati radna mjesta.

To će dodatno otežati ionako težak položaj bosanskohercegovačkih kompanija koje su trenutno u vrlo u teškoj situaciji, što zbog činjenice da su ekonomske aktivnosti umanjene ili obustavljene a što zbog činjenice da su se druge zemlje u koje su do sada izvozile opredijelile da prednost daju domaćim firmama.

Na ovu opasnost upozorile su i kompanije iz Širokog Brijega i Tomislavgrada koje apeliraju da javni radovi i investicije moraju biti aktivirani kako bi se održala ekonomska aktivnost i sačuvala radna mjesta.

U pismu koje su uputili Upravi JP Elektroprivreda BiH d.d., Vladi FBiH, Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, Privrednoj komori FBiH te Udruženju poslodavaca FBiH apeliraju da se uvede preferencijal kojim bi se domaći proizvođači, dobavljači proizvoda i usluga stavili u povlašten položaj u odnosu na uvoznike.

Prednost domaćim kompanijama

– Razumljivo je da se sve države okreću svojim proizvođačima u ovim teškim vremenima, te aktiviraju po hitnom postupku sve planirane javne radove i investicije u cilju održavanja ekonomske aktivnosti i očuvanja radnih mjesta. S obzirom na opredjeljenje država iz okruženja i Europe na orijentaciju prema domaćim proizvođačima u svim granama privrede u ovim izvanrednim okolnostima, dodatno je ugroženo poslovanje naših kompanija zbog otežane mogućnosti plasmana proizvoda na strana tržišta koja čine 95% udjela u ukupnoj vrijednosti prodaje i plasmana naše dvije tvornice koje zajedno zapošljavaju 350 radnika. Samim tim, nameće se analogija koju jednostavno mora pratiti i naša Vlada – navodi se u pismu koje potpisuju firme TT Kabeli d.o.o. iz Širokog Brijega i Athabasca Investment d.o.o. (Tvornica kabela Tomislavgrad) koje su jedini proizvođači aluminijskih električnih vodiča u Bosni i Hercegovini i vodeći izvoznici u svojim kantonima.

Navode kako je u slučaju ove dvije tvornice već nekoliko mjeseci na čekanju realizacija javne nabavke od koje zavise radna mjesta u njihovim kompanijama te apeliraju da se ovaj proces hitno otkoči.

U pismu također podsjećaju da je Vlada FBiH na sjednici održanoj 19. ožujka/marta zadužila nadzorne odbore javnih poduzeća Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ HB, BH Telecom, HT Mostar i Željeznice Federacije BiH da odmah izmijene planove poslovanja za 2020. godinu i revidiraju ih stavljanjem svih raspoloživih financijskih i ljudskih resursa u funkciju investiranja u vlastite proizvodne kapacitete i osnaživanje domaće proizvodnje kao odgovor na očekivane negativne posljedice pandemije.

Javne investicije na čekanju

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić kaže za BiznisInfo da javnih investicija u Bosni i Hercegovini za sada najvjerojatnije neće biti.

– Postoji dilema među ekonomskim stručnjacima o tome kako postupiti. Da li nastaviti s modelom održavanja javne potrošnje jer moramo imati u vidu da naš BDP najvećim dijelom i čini državna potrošnja ili nasuprot tome koristiti mjere restrikcije odnosno štednje. Što se tiče Federacije BiH, mislim da su naše vlasti naklonjenije ovoj drugoj varijanti jer su oprezni. Budžeti su u ovom trenutku veoma fragilni. Vidjeli smo da je već krajem ožujka/marta došlo do pada budžetskih prihoda prije svega  po osnovu direktnih a sada se očekuje pad i indirektnih poreza – kaže Čavalić.

Zavisno od situacije odnosno od toga koliko će blokada privrede trajati i kakav će biti priliv javnih prihoda vlasti će odlučiti hoće li se ići u model povećane javne potrošnje odnosno javnih investicija ili ne. Međutim, i sama prezentacija ekonomskog programa Vlade FBiH jasno je pokazala u kakvom je raspoloženju vlada najavom da neće biti gradnje cesta niti drugih infrastrukturnih projekata. Stoga Čavalić ne očekuje pokretanje kapitalnih projekata i javnih investicija u vrijeme dok traje izvanredna situacija.

Nakon toga, moći će se govoriti i o donošenju odluka kojima će se domaćim kompanijama dati prednost u izvršenju radova i usluga.

– U nekim normalnim okolnostima, ta mjera ne bi mogla proći niti biti sistemski usvojena ako gledamo legislativu Europske unije kojoj se približavamo. Ali ovo su izvanredne situacije u kojima mogu biti donesene i drugačije mjere a svjedoci smo da se većina zemalja okreće vlastitoj privredi i domaćim kompanijama. U tom smislu bi odluka o uspostavljanju preferencijala prema domaćim kompanijama imala logike – zaključuje Čavalić.